Ruski vojni faktor na Balkanu živcira Europsku uniju
''Rusija je na Balkanu samo vojni, ali ne i ekonomski faktor'', smatra europski tajnik za proširenje i susjedsku politiku Johanes Hahn.
"Rusi nas samo malo nerviraju i to je već sve što čine“, rekao je Hahn u intervjuu bečkom dnevniku Standard i naveo kako bi EU trebao imati više samopouzdanja, pozabavi se njihovim utjecajem, ali ne i da stoji kao ''zec pred zmijom''.
Na pitanje koliko je važno kako zapadni Balkan bude manje ovisan od ruskih energenata, Hahn je odgovorio da je ovisnost od ruske energije začuđujuće niska.
''U Srbiji se radi samo o deset posto ukupne potrošnje. Tu se više stvara neki imidž. U Srbiji je Austrija najveći investitor, investirala je četiri puta koliko su Rusi. Rusija je samo vojni, a ne i ekonomski faktor i na to se mora ukazivati'', rekao je.
Dodao je da zabrinutost EU na Balkanu nije prisutna zbog utjecaja Rusije, već etničkih tenzija i nestabilnosti.
''Jasno je da nestabilnost može biti poticana i od trećih strana iz različitih krajeva i kanala. To samo potiče dalje 'domaću' nestabilnost. EU ima interes da u svom neposrednom susjedstvu vlada stabilnost. Zbog toga ćemo, kao EU, neovisno o politici vlade SAD-a da predvodimo u brizi za zapadni Balkan'', poručio je Hahn.
Podsjetio je kako je Vijeće EU, na posljednjoj sjednici podvukao europsku perspektivi za zemlje regije i dodao da se osjeća obvezu da se osobno angažira kako bi zemljama zapadnog Balkana pomogao u dostizanju tog cilja.
Negirao je spekulacije da će biti ''light članstva u EU, dodajući da ne postoji niti jedna inicijativa u tom pravcu. Sve zemlje zapadnog Balkana, prema njegovim riječima, imaju perspektivu punopravnog članstva, prenio je Tanjug.
''Kada i hoće li do toga doći ovisi, naravno, od napretka svake zemlje zasebno. Ja sam protivnik Europe dvije ili više brzina. Razumijem da pojedini kažu kako bi trebalo brže napredovati, ali upozoravan na opasnost da se tako nešto institucionalizira ili učvrsti, jer će onda biti teško da se to ponovo promijeni'', rekao je.
Naveo je da je Crna Gora otvorila 20 poglavlja, a Srbija osam, dok su ostale zemlje regije daleko udaljene od toga.
