Rusija zabranjuje BiH ulazak u NATO savez

Karte su izvučene ispod stola, ulozi su ogromni, a kako će BiH proći u ovoj partiji "političkog pokera" potpuno je neizvjesno tim prije što politička elita u našoj zemlji djeluje isključivo po principu "naši osobni interesi su iznad svih, za budućnost nitko ni s kim, za osobne interese političkih moćnika svi kao jedan".

Sve zapravo zavisi od najmoćnijih svjetskih lidera, a kako stvari stoje, uglavnom će biti riješeno na relaciji Moskva – Washington.

Rusija i njen predsjednik Vladimir Putin imaju precizno razrađen plan za preuzimanje potpune kontrole nad Balkanom. Njegov kodni naziv je B4 i, u najkraćem podrazumijeva formiranje saveza vojno neutralnih država u kojem bi bili Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija i Crna Gora.

"Taj plan za kratko vrijeme dobio je podršku devet političkih stranaka u BiH, Srbiji, Crnoj Gori Makedoniji. U Rusiji je dobio odobrenje na federalnoj, parlamentarnoj i diplomatskoj razini", priopćio je Sergej Železnjak, zamjenik generalnog tajnika Generalnog vijeća vladajuće stranke Jedinstvena Rusija i član Komiteta Dume za međunarodne odnose.

Željeznjak je jedan od najbližih suradnika predsjednika Rusije i važi za osobu od Putinovog posebnog povjerenja.

Nema dvojbe da je najvišim dužnosnicima BiH ovo poznato, ali još nitko od njih javno o tome ne progovara. Zbog toga je još uvijek bez odgovora pitanje da li ta šutnja znači odobravanje?

Prema onome što je Železnjak priopćio preko beogradskih medija, službena Moskva ne slaže se s potezima američke administracije kada je BiH u pitanju.

"Što se time američkih sankcija prema našem iskrenom drugu Miloradu Dodiku, riječ je o očigledno nezakonitom činu. Na primjeru pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD i na primjeru izbora u zemljama Europe, vidimo da nacionalni lideri brane, prije svega, interese svojih zemalja i naroda", direktan je Železnjak.

Ovo upućuje na zaključak da Dodik ima podršku Rusije, ali, kako kažu izvori Dnevnog lista u inozemnim diplomatskim krugovima u Sarajevu, ona u svakom slučaju nije vremenski ograničena i u priličnoj mjeri zavisi od onoga što će se dalje događati u Europi, na Balkanu, a prije svega u Srbiji i na predsjedničkim izborima u toj zemlji.

"Situacija u BiH zahtijeva veliku pažnju i podršku konstruktivnim dijalogom zasnovanom na uvažavanju entiteta i državotvornih nacija – Srba, Bošnjaka i Hrvata. Taj dijalog treba biti direktan i ravnopravan bez miješanja visokih predstavnika u BiH. Zatvaranje ureda visokog predstavnika u BiH sada je aktualno pitanje koje odgovara političkoj tendenciji manjenja vanjskog utjecaja u BiH i cijeloj regiji", ističe Železnjak i, što je vrlo zanimljivo i znakovito, poručuje:

– Podsjetit ću na početak suradnje crnogorskih Bošnjaka i Čečenske Republike. To je odličan poduhvat. U Rusiji živi više milijuna muslimana koji imaju povijesno i suvremeno iskustvo u formiranju multinacionalnih i viševjerskih država. Imamo što podijeliti s BiH i drugim multinacionalnim zemljama regije.

Nije teško dokučiti da su BiH i još tri zemlje Balkana itekako bitne Rusiji kako bi imala koridor i štit prema NATO savezu, pojednostavljeno svoju političku, ekonomsku i vojnu bazu u srcu Europe. Željeznak to objašnjava diplomatskim rječnikom:

– Formiranje saveza vojno neutralnih zemalja omogućit će da se izbjegne ponavljanje grešaka koje su u vezi s ekspanzijom NATO saveza. Naglašavam, unatoč obećanjima zapada o neširenju tog saveza, članice NATO-a postale su praktično sve zemlje istočne Europe. Danas se tamo intenzivno prebacuju inozemne trupe i koncentriraju neposredno pored naših zapadnih granica. Mi to shvaćamo kao direktnu prijetnju po sigurnost Rusije i bit ćemo primorani da uzvratimo odgovarajućom mjerom.

Međutim, on sam u jednom trenutku skida diplomatski celofan sa svojih izjava kada kaže:

– Značajan faktor za mir na Balkanu jeste politička podrška ključnih zemalja koje imaju odgovornost za međunarodnu sigurnost i stabilnost. Zato je svrsishodna pozitivna dinamika razvoja rusko-američkih odnosa i međusobne suradnje s novim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Nimalo nevažno je da se u Srbiji i njenim relevantnim političkim krugovima na sve ovo već izvlači zaključak da su predsjednici Trump i Putin dogovorili da Rusija preuzme četiri zemlje Balkana, a da Srbija zauzvrat službeno prizna da je Kosovo nezavisna država.

Kada se ispod svega podvuče crta, ispada da Rusija zabranjuje BiH približavanje i ulazak u NATO savez i da se preko leđa naše države rješava pitanje Kosova.

Predsjednički izbori u Srbiji koji će se održati u travnju i ono što se već sada događa u toj zemlji, zasigurno imaju i tek će imati itekakvog utjecaja na političku i ekonomsku situaciju u BiH. Moskva službeno poručuje da se ne miješa niti će se miješati u te izbore u Srbiji i uopće izbore u zemljama Balkana.

Međutim, u Beogradu se javno tvrdi da se Moskva itekako umiješala i jučer su neki srbijanski mediji objavili da je aktualnom predsjedniku Tomislavu Nikoliću koji se kandidira za još jedan mandat na raspolaganju 20 milijuna eura iz Rusije za izbornu kampanju. Uzgred, već se šuška da bi na izborima u BiH u listopadu iduće godine mogao da se zavrti ogroman ruski novac.

Nije nikakva tajna da je Nikolić ruski igrač i da Moskva hoće da ga vidi još pet godina na predsjedničkom položaju u Srbiji. S druge strane, premijer Srbije Aleksandar Vučić također je kandidat za predsjednika Srbije ispred vladajuće Srpske napredne stranke čiji je predsjednik i on, tvrdi se u Beogradu, ima podršku zapada. Njemu sve ankete prognoziraju uvjerljivu pobjedu.

Treći kandidat je Vojislav Šešelj koji je politički učitelj Nikoliću i Vučiću i zajedno su sve trojica bili u Srpskoj radikalnoj stranci i zajedno su dolazili u BiH tokom rata da ohrabre „srpske dobrovoljce“.

Kako će u ovom žestokom unutarnjem srbijanskom obračunu proći Milorad Dodik? On je na strani Tomislava Nikolića, a nedavno je to javno potvrdio – njegov stav je da je Nikolić zaslužio još jedan mandat. I to je jedan od razloga što ga je Vučić stavio na led, a prije dva dana, kako kažu naši izvori iz Beograda „precrtao crnim ugljem“. Dodatni razlog je što se Dodik usprotivio Vučićevom namjeri da se izgradi autoput Sarajevo – Beograd koju je odmah podržalo Vijeće ministara BiH.