Rigorozne kazne za vlasnike koji ljubimce ostave na cesti

Problem napuštenih pasa, kako na području Sarajeva tako i čitave BiH, iz dana u dan postaje sve veći. Zbog sve težih uvjeta života nerijetko se vlasnici pasa odriču "svog najboljeg prijatelja".

Puštajući svoje ljubimce na ulice njihovi donedavni vlasnici doprinose povećanju pasa lutalica, koji u čoporima lutaju gradom ugrožavajući kako građane tako i druge životinje.

Tako su psi u Bugojnu raskomadali sedamdeset koka nosilica i dva pijetla, a u Pionirskoj dolini čopor pasa ušao je u prostor ZOO Pionirska dolina gdje su zaklali četiri klokana.

Riječ o slučajevima koji su se dogodili u posljednja dva dana.

O tome kako ovaj problem riješiti na human I učinkovit način i što Veterinarski fakultet konkretno može uraditi govori je dekan fakulteta Nihad Fejzić

Fejzić kaže da, kad su u pitanju napušteni psi ili psi lutalice, slijedom zakonskih propisa (zakon o zaštiti i dobrobiti životinja) koji je usvojen u BiH 2008 godne, napuštene su ranije prakse ubijanja, odnosno eutanazije pasa i mačaka.

''Zbog populacijske i reprodukcijske dinamike mesoždera, pojavio se problem enormnog povećanja broja napuštenih pasa u gradskim sredinama. Prema nekim zadnjim istraživanjima koje je provela nevladina organizacija DOG TRUS u suradnji sa Veterinarskim fakultetom, broj pasa lutalica u Sarajevu prelazi cifru od 10.000'' - kaže Fejzić.

Prema njegovim riječima, primjenu Zakona o dobrobiti životinja smo dočekali potpuno nespremni, nije bilo azila za smještaj napuštenih životinja, nije provedena registracija svih pasa i mačaka.

''Jedan od odgovora na smanjenje populacije napuštenih pasa i mačaka jeste bio postupak sterilizacije, što u prijevodu znači, blokada ili kirurški prekid reprodukcijskog ciklusa u cilju smanjenja broja novih pasa i mačaka bez vlasnika. Veterinarski fakultet Sarajevo, odnosno naša Klinika za kirurgiju je u dosadašnjem razdoblju sudjelovala u svim akcijama sterilizacije pasa i mačaka koje su se provodile od strane Ministarstva gospodarstva županije.

Kirurški zahvat se provodi u specijaliziranim uvjetima na našoj kirurškoj klinici koja je i jedina specijalizirana veterinarska kirurška klinika u BiH.'' - naveo je.

Fejzić ističe da je doprinos Vetreinarskog fakulteta u smanjenju broja pasa lutalica kroz kiruršku sterilizaciju bio ogroman.

''Treba imati na umu da sterilizacija samostalno neće riješiti problem napuštenih pasa i mačaka. Bez drugih mjera, a pogotovo bez provedene potpune registracije i odgovornosti vlasnika za puštanje životinja, ovaj problem se ne može rješiti. Na kraju, sterilizane životinje na našim ulicama i dalje predstavljaju opasnost za ljude, mogu biti prenositelji mnogih zaraznih bolesti, napuštene zivotinje su često predmet daljih mučenja i tortura, stradavaju u prometu i drugo.'' - naglasio je.

Fejzić ističe da pod hitno treba provesti akciju elektronskog čipiranja svih pasa na području grada.

''Treba napraviti bazu podataka o svim vlasnicima životinja, propisati rigorozne kazne za vlasnike koji svoje kućne ljubimce ostave na ulici, pojačati kapacitet azila ali istovremeno stimulirati udomljavanje životinja iz azila kako bi se smanjio pritisak i financijski izdaci za životinje u azilima, ocijenio je.

Kad je riječ o azilima za napuštene životinje Fejzić smatra da azil ima smisla ako će vlasnik koji je ili izgubio životinju ili je pustio platiti smještaj svoje životinje u azilu.

''U našem slučaju psi koji su u azili praktično nemaju vlasnika i na teretu su države/županije, tako da je to otežavajući problem.'' - kaže Fejzić, naglašavajući da sterilizacija sama neće rješiti problem.