Kriza koja mijenja svakodnevicu: Manje vožnje, skuplji letovi i nova pravila

Smanjenje zaliha goriva i snažan rast cijena potaknuli su niz država širom svijeta na uvođenje hitnih mjera – od racionalizacije goriva do poticanja rada od kuće – dok se istovremeno produbljuje globalna energetska kriza izazvana ratom protiv Irana i zatvaranjem Hormuškog tjesnaca.

Zatvaranje jedne od ključnih svjetskih pomorskih ruta za naftu i plin dovelo je do poremećaja u opskrbi, a vlade nastoje ublažiti posljedice rasta troškova koji sve više opterećuju gospodarstva i kućanstva.

International Energy Agency (IEA) pozvala je države na mjere štednje energije, uključujući smanjenje putovanja, sporiju vožnju i racionalnije korištenje goriva.

Različiti odgovori država

U Sjedinjenim Američkim Državama politika se i dalje oslanja na povećanje proizvodnje fosilnih goriva, dok su izostale šire mjere pomoći građanima. U Europi su reakcije podijeljene – neke zemlje uvode subvencije i porezne olakšice, dok druge ubrzavaju tranziciju prema obnovljivim izvorima energije.

Europska unija naglašava potrebu smanjenja ovisnosti o uvozu fosilnih goriva, uz istodobno razmatranje poreznih olakšica i prilagodbe energetskih politika.

U Aziji se bilježi povratak ugljena kao izvora energije, dok pojedine zemlje uvode racionalizaciju goriva i skraćivanje radnog tjedna. Afričke države, posebno osjetljive zbog ovisnosti o uvozu, uvode subvencije i ograničenja cijena goriva.

Južna Amerika reagira uglavnom bez većih intervencija, dok pojedine države pokušavaju ublažiti rast cijena kroz porezne prilagodbe i korištenje alternativnih goriva poput etanola.

Avioprijevoznici pred velikim izazovima

Kriza se snažno odražava i na zrakoplovnu industriju. Cijena mlaznog goriva u kratkom je razdoblju više nego udvostručena – s oko 96 dolara po barelu na gotovo 200 dolara.

To je dovelo do naglog rasta troškova za aviokompanije, dok istovremeno rast cijena karata smanjuje potražnju. Prema procjenama, vodeće svjetske aviokompanije izgubile su desetke milijardi dolara tržišne vrijednosti od početka sukoba.

Izvršni direktor United Airlines upozorio je da bi kompanija mogla smanjiti broj letova, dok analitičari upozoravaju na mogućnost prizemljenja velikog broja zrakoplova ako se situacija ne stabilizira.

EU upozorava: ''Nema brzog povratka u normalu''

Povjerenik za energiju Dan Jørgensen upozorio je da posljedice krize neće biti kratkoročne te pozvao građane na štednju energije i smanjenje putovanja.

Cijene plina u Europskoj uniji porasle su oko 70 posto, a nafte oko 60 posto od početka sukoba, dok su troškovi uvoza energenata značajno povećani.

Među preporukama su rad od kuće, smanjenje brzine vožnje, veće korištenje javnog prijevoza i ubrzanje razvoja obnovljivih izvora energije.

Stručnjaci upozoravaju da bi ova kriza, po razmjerima i složenosti, mogla nadmašiti i naftne šokove iz 1970-ih.