Reforma zdravstva u BiH: Izmjena zakona ili poštivanje postojećih?

Reformskom agendom predviđeno je reformiranje cjelokupnog zdravstvenog sustava u zemlji. No što to u praksi znači? Reforma zdravstva jedna je od ključnih i najsloženijih u sklopu Reformske agende, tim više što je zdravstveni sustav, organizacijski i financijski, podijeljen na federalnu, županijske i općinske razine vlasti.

''Nije pitanje treba li Federaciji BiH reforma zdravstva, već kako je što brže provesti'', slažu se premijer Federacije BiH Fadil Novalić, dopremijerka i federalna ministrica financija Jelka Milićević i federalni ministar zdravstva Vjekoslava Mandića.

''Vlada Federacije BiH je svjesna da je reforma zdravstva neophodna, ali i da je riječ o vrlo bitnoj i socijalno osjetljivoj oblasti opterećenoj problemima'', istaknuo je premijer Novalić.

Ministar Mandić je ukazao na nužnost sanacije zdravstvenog sustava, no i da sama sanacija neće pomoći bez ukupne reforme, dok je ministrica Milićević kazala kako svemu treba prethoditi detalja analiza aktualnog stanja u ovoj oblasti.

Reforma, kako je navedeno u Agendi, podrazumijeva rješenje dugovanja zdravstvenog sektora, uvođenje trezorskog sustava poslovanja, te definiranje novih modela i izvora financiranja, uz precizno normiranje mreže zdravstvenih ustanova, a po mišljenju direktor Zavoda za javno zdravstvo Zeničko-dobojske županije BiH nema snage za to.

BiH nema snage

''Niti jedna zemlja ne bi mogla izdržati zaokrete poput onih u bh. zdravstvu. Zemlja nema snage pratiti to'', rekao je Boris Hrabač, direktor Zavoda za javno zdravstvo Zeničko-dobojske županije na konferenciji 'Izgledi za napredak' koja se u svibnju 2016. održala u Sarajevu u organizaciji Američko-bosanske fondacije i Centar za transatlanske odnose - SAIS.

Hrabač je rekao kako je problem u domaćem zdravstvu prelazak s njemačkog na britanski model te težnja k centralizaciji novca u samo jedan federalni zavod. Kao pozitivnu promjenu istaknuo je metodu provedenu u Hercegovačko-neretvanskoj županiji u kojoj je uvedeno plaćanje za izvrsnost u kvaliteti usluga u obiteljskoj medicini.

Liječnici i drugi javni djelatnici, na 'Konferenciji o zdravstvu i zdravlju u Hercegovačko-neretvanskoj županiji', zaključili su pak kako zdravstvo u ovoj županiji dijeli sudbinu svih ostalih segmenata društva i ne može se jednoznačno ocijeniti, odnosno da postoje i dobre i loše okolnosti.

''Najvažnija stvar koja se događa trenutno u zdravstvu jeste usvajanje Zakona o sanaciji zdravstvenog sustava. To nam je jedina šansa da opstanemo'', rekao je to ravnatelj SKB Mostar dr. Ante Kvesić.

Ravnatelj mostarske bolnice, u razgovoru za Bljesak.info, smatra kako naše zdravstvo nema potencija za promjene te se osvrnuo i na problem dvojne prakse liječnika s kojim se, po njegovim riječima, kao i svemu u zdravstvu 'vrtimo u krug,jer gdje god dirnemo, dirnemo u politiku'.

‘’Niti jedna od naših privatnih klinika, poliklinika i ambulanti nema ugovor sa Zavodom zdravstvenog osiguranja jer su Zavodi nemoćni, ne mogu pratiti ni državne institucije. Onda imamo pacijenta koji plaća osiguranje, s jedne strane, ima zdravstvenu iskaznicu koja mu vrijedi u bolnici ne vrijedi u privatnoj praksi, a imamo liste čekanje te liječnike koji htjeli ne htjeli usmjeravaju pacijente u svoje privatne ordinacije. Mi nemamo potencija da to napravimo, jer što god dirnemo, dirnemo u politiku, i onda se jednostavno vrtimo u krug, jer država ne funkcionira'', rekao je Kvesić za Bljesak.info.

Ono što posebno zabrinjava predsjednika Liječničke komore HNŽ-a doc. dr. sc. Antonia Sesara, kad je u pitanu reforma zdravstva, je trend odlaska osoblja od kojih zasada broje 39 liječnika koji su napustili SKB Mostar,a koji su bili članovi Liječničke komore, dok uz ovu brojku po podacima koje posjeduju, postoji i broj od 20 mladih liječnika koji su po završetku studija napustili BiH. Također, izvjesno je da će i studenti, koji se sada nalaze na šestoj godini studija te potpisuju ugovore s inozemnim agencijama i primaju stipendije, otići van.

''To je veliki ljudski i ekonomski gubitak. Uz financijski faktor, dosta liječnika kao razloge odlaska ističe i osjećaj nesigurnosti, neizvjesnosti, nedostatka perspektive, te ih dosta smatra da su ovdje loši uvjeti rada'', ističe Sesar i dodaje kako jedno od rješenja zasigurno jeste i balans uključivanjem u privatni sektor ali to zahtjeva dogovor i pametan pristup.

Zdravstvo u dubokoj krizi

Da je zdravstvo u Federaciji BiH u jednoj dubokoj krizi, te da je došlo vrijeme da se ozbiljno porazgovara o njegovoj budućnosti, mišljenja je i Davor Pehar, ravnatelj federalnog Zavoda za javno zdravstvo koji je istaknuo kako ga posebno brinu iskoraci na planu provođenja programa zdravih stilova života i prevencije kroničnih nezaraznih bolesti.

''To je ono što smo uistinu zapostavili a poznato je da su takvi programi najučinkovitiji, najmanje koštaju te daju najbolje rezultate. U tom smjeru i reforma zdravstava koja neminovno mora nastupiti u godinama koje su ispred nas mora ponuditi nova rješenja, nove iskorake, jer ako u našem zdravstvenom sustavu budemo usmjereni samo na liječenje ljudi koji su već oboljeli, a ne na prevenciju pojave bolesti, izgubit ćemo tu bitku sigurno'', rekao je Pehar.

Da se ove teme trebaju češće potencirati kako bi se podržala svijest o stanju u zdravstvu, potrebama i smislu i načinu na koji zdravstvo funkcionira, slaže se i Rade Bošnjak, direktor Zavoda za zdravstveno osiguranje HNŽ.

''Svima je jasno da je stanje u zdravstvu općenito jako teško, posebno u bolnicama. Bolnice su, i u Federaciji ne samo kod nas, u jako teškom financijskom stanju i to u velikoj mjeri otežava funkcioniranje sustava zdravstva općenito, a posebice kad to gledamo mi s aspekta Zavoda zdravstvenog osiguranja, a u kontekstu zadovoljstva naših osiguranika i kvaliteta zdravstvenih usluge koje im se pruža, onda time apsolutno ne možemo biti zadovoljni'', istaknuo je Bošnjak i dodao kako u potragu za rješenjem trebaju biti uključene sve društvene strukture.

I dok se politika 'slaže' da su problemi u zakonima i potrebama za izmjenama zakona, Marin Bago iz Udruženja građana Futura, smatra kako je ključni problem nepoštivanje onih postojećih.
''Zakoni iz zdravstva počivaju na načelu solidarnosti, civilne kontrole upravljanja i kvalitete zdravstvene usluge, a sva tri ta stupa su narušena isključivo odbijanjem poštivanja zakona. Naše nastojanje u javnosti nije više da pričamo kako ćemo popraviti naše zdravstvo i u kojem pravcu će ići reforme nego što ćemo radit s ljudima koji krše zakon, jer to je trenutno ključni problem. Odavno je definirano koji se zakoni krše, na koji način, zna se koji članci i tko je osoba za to'', rekao je Bago za Bljesak.info.

Na upit kad možemo očekivati pomak u zdravstvu naše zemlje Bago odgovara kako je optimistična varijanta da poštivanjem naših postojećih zakona i za šest mjeseci možemo imati velike pomake.

''Za šest mjeseci možemo biti na nuli, da znamo na čemu smo, da uspostavimo civilnu kontrolu, da se orijentiramo ka kvaliteti zdravstva, to se može postići poštivajući zakone, jer sve je ovo posljedica nepoštivanja zakona. Ključno pitanje je što ćemo s ljudima koji te zakone ne poštuju, možemo li od njih očekivati da će oni sad sutra početi to raditi?'', zaključuje Bago.