Redovi ispred javnih kuhinja u Mostaru sve duži
Zbog enormnih poskupljenja životnih namirnica, humanitarne organizacije u našoj zemlji se pribojavaju da u budućnosti neće biti u mogućnosti odgovoriti na sve zahtjeve osoba u stanju potrebe.
Oni koji brinu o socijalno ugroženim nadaju se konačnom ukidanju PDV-a na doniranu hranu, što bi znatno olakšalo rad javnih kuhinja. Redovi za obroke posljednjih mjeseci sve su duži.
Jasmina Numić jedna je od najdugovječnijih korisnica Javne kuhinje Crvenog križa u Mostaru. Ovdje se hrani skoro tri desetljeća, a redove kakve zatiče posljednjih mjeseci, kaže, ne pamti. Zabrinuta jeste, ali vjeruje da dok je plemenitih ljudi, neće biti gladna.
"Tri obroka dobivam, jabuka, voća povrća, slatkiša. Senada mi sve da. Oni su mi velika usluga i podrška. Meni ovo mnogo znači jer ja živim od ove javne kuhinje. Ne mogu se snaći drugačije. Imam dva sina. U Baffu živim. Pješke dolazim i vraćam se'', navodi.
Povećanje broja korisnika
Posljednja poskupljenja uzrokovala su povećanje broja korisnika javnih kuhinja u Mostaru i do 15 posto, s tim da se broj korisnika paketa s hranom i higijenskim potrepštinama povećao za čak 50 posto. Zahtjeva je svakim danom više.
Alen Kajtaz, tajnik Crvenog križa Mostara, kaže: "Nismo u mogućnosti svakome izaći u susret. Poražavajuća je činjenica da se svakodnevno priča da su budžeti puni, da je zadovoljavajuće puni PDV i sve što je neophodno da bi jedna država funkcionirala, dok s druge strane imamo sve veći broj socijalno ugroženih", javlja BHRT.
Rast broja korisnika istovremeno znači i veliki pritisak na javne kuhinje kojim je svakim danom potrebno više hrane, što može biti izazovno s obzirom na ograničena sredstva koja su im na raspolaganju.
Adnin Hasić, Humanitarna organizacija "Merhamet", kaže: "Svakodnevno neko dolazi i traži. Trudimo se da odgovorimo onoliko koliko su naši kapaciteti i mogućnosti. I mi trebamo dobiti donaciju da bismo ljudima dali. Nitko nema kapaciteta i sredstava da to u potpunosti zaokruži".
Nedostaje novca
Grad Mostar za Javnu kuhinju izdvaja onoliko novca koliko je danas potrebno da bi se kupile namirnice, dok su u Crvenom križu, ostale troškove primorani pokriti sami.
"Moramo to nalaziti u dohodovnim aktivnostima, kroz projekte i donacije sugrađana. Veoma je nezahvalno raditi poslove koji nisu sistemski riješeni i koji se mogu provoditi od danas do sutra", dodaje Kajtaz.
Zbog navedenog je upućen apel da se ova oblast u potpunosti uredi, kako bi i javne kuhinje dobile poseban status i oslobodile plaćanja PDV-a na artikle za pripremu obroka za najugroženije.
