Radončić tuži BiH zbog ''pretrpljene duševne boli''

Fahrudin Radončić, pravosnažno oslobođen optužbi za ometanje rada pravosuđa, tužio je Bosnu i Hercegovinu zbog neosnovanog uhićenja i vremena tijekom postupka provedenog u pritvoru i pod mjerama zabrane, dok je Pravobraniteljstvo BiH zatražilo da se zahtjev odbaci kao neosnovan.

Almina Pilav, pravna zastupnica Fahrudina Radončića, na pripremnom ročištu je podsjetila da je Fahrudin Radončić uhapšen 25. siječnja 2016. godine zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo ''udruživanje radi činjenja kaznenih djela, ometanja rada pravosuđa, te primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem''. Navela je da mu je, na prijedlog Tužiteljstva BiH, 27. siječnja te godine određen jednomjesečni pritvor.

Tijekom uhićenja Fahrudina Radončića koje se dogodilo u Sarajevu, na koje je u tužbenom zahtjevu podsjetila Pilav, ''sudjelovao je veliki broj pripadnika SIPA-e (Državne agencije za istrage i zaštitu) naoružanih dugim cijevima'', dodavši kako je bilo ''neprimjerene upotrebe sile''. Ona je podsjetila da je Radončić u tom razdoblju obavljao funkciju izaslanika u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Mobing na liječnike

Na ročištu za izjašnjenje o krivnji, 17. veljače 2016., Sud BiH je prihvatio prijedlog Obrane Fahrudina Radončića o ukidanju mjere pritvora, kako je kazala Pilav, nakon čega su mu određene mjere zabrane, da bi mu opet nakon žalbe Tužiteljstva bio određen pritvor do 14. travnja te godine. Pilav je istaknula kako je njen branjenik u pritvoru proveo ukupno 66 dana, od čega 15 u kućnom pritvoru.

Pilav je navela da je tužitelj u vrijeme trajanja pritvora bio hospitaliziran u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS), gdje je upućen iz pritvorske jedinice, a kako je bio pod nadležnosti Suda BiH, Tužiteljstvo je vršilo provjere i istragu o njegovom boravku u bolnici, te je zbog mobinga na liječnike tužitelj svojevoljno prekinuo liječenje.

''Radi se o uglednoj i uvaženoj ličnosti, koja nije bila nedostupna organima gonjenja, te je bilo potpuno neshvatljivo i nezakonito određivanje pritvora, kao i mjera zabrane na način na koji je vršen prema tužitelju'', rekla je, podsjetivši kako je vođenje postupka rezultiralo oslobađajućom presudom koju je Sud BiH potvrdio 25. listopada 2018. godine.

Pilav je kazala kako su mjere zabrane prema njenom branjeniku trajale ukupno 158 dana, tijekom čega je, kako je rekla, pretrpio ''duševne boli zbog povrede slobode, kretanja, časti i ugleda''.

Novčana naknada

''Kako je integritet ličnosti tužitelja grubo napadnut, smatramo da je potrebno dati satisfakciju u vidu novčane naknade nematerijalne štete'', istaknula je Pilav, koja je priložila više od 40 materijalnih dokaza.

Pomoćnik državnog pravobranitelja Mladen Draganić je kazao da je tužbeni zahtjev neosnovan i zatražio da se odbije. On je rekao da se ni u jednom zakonu ''ne primjenjuje pravo za naknadu štete za određivanje mjera zabrane, niti za vođenje kaznenog postupka''.

''Ako govorimo o mjerama zabrane kao osnovu za naknadu štete, iste moraju biti cijenjene sa stanovišta zakonitosti, a ne opravdanosti. Ove mjere su bile zakonite i pravilno određene prema tužitelju'', kazao je Draganić.

Postupak će biti nastavljen 25. siječnja 2022. godine, kada će biti raspravljano o osnovi i visini tužbenog zahtjeva Fahrudina Radončića, koji će biti saslušan u svojstvu oštećenog. Na ročištu je planirano saslušanje i vještaka medicinske struke.