Radikalne vjerske skupine u četiri krajiška grada

Pored specifične i izuzetno nasilne ratne povijesti, Krajina je poznata i po prisutnosti nekoliko radikalnih vjerskih skupina. To uključuje ekstremne vjerske zajednice u Bužimu, Velikoj Kladuši, Cazinu i Bihaću.

Doslovno, to je navedeno u Konačnom izvještaju o stupnju implementacije Akcijskog plana za provođenje Strategije BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma, a u pitanju je dokument Ministarstva sigurnosti BiH, koji je u procesu konzultacija.

U ovom dokumentu ističe se da je činjenica kako dvojica istaknutih regrutera, Husein Bilal Bosnić i Husein Erdić, dolaze upravo iz ovog područja.

"Zbog svoje bliske povezanosti sa ekstremnim vjerskim grupama i zajednicama u Austriji, vjeruje se da je Krajina ulazna točka za fondove koji se koriste za podršku stvaranju izoliranih ekstremnih sela u BiH (Gornja Maoča, Dubnica i Bosanska Bojna)", ističe se u izvještaju.

Kako se dodaje, u ovakvom okruženju obitelji su često izložene različitim porukama i utjecajima različitih lokalnih i regionalnih aktera, uključujući radikalne grupe.

Podijeljena su mišljenja analitičara po pitanju ovog sigurnosnog izazova koji je lociran u Krajini. Recimo, stručnjak za sigurnost Radislav Jovičić smatra kako je riječ o problemu koji je ispravno ciljan.

"Nije to samo slučaj kada je u pitanju Krajina. Riječ je o metodici koja se zasniva na tome da se biraju obitelji koje su slabog materijalnog, socijalnog ili obrazovnog statusa u društvu. Dakle, pripadnicima tih ekstremističkih grupa meta je takva populacija, koja nema ili dovoljno obrazovanja, ili dovoljno financija za život. Tako ih lakše privlače u svoje redove", rekao je Jovičić u izjavi za "Nezavisne novine".

Osvrćući se na krajiške gradove koji se ovdje spominju, on primjećuje da su, uglavnom, u pitanju nerazvijenija mjesta.

"To su uglavnom neke izolirane sredine, gdje oni nailaze na takvu populaciju koja se lako vrbuje za njihove potrebe. Dakle, sve sigurnosne agencije, prvenstveno Obavještajno-sigurnosne agencije (OBA), moraju pratiti situaciju i informacije nesebično dijele policiji", naglasio je Jovičić.

Osvrćući se na dio navoda u vezi sa financiranjem, on ističe kako vođe ekstremističkih organizacija vjerojatno mijenjaju točke preko kojih ulazi novac za njihove potrebe.

"U Sarajevu su postojale nevladine organizacije preko kojih je novac ulazio, a sada vjerojatno zbog manjih kontrola u Cazinskoj Krajini biraju ta područja. Čim se na nekom području pokažu određena zanimanja sigurnosnih službi, oni mijenjaju lokaciju dok ne bude, da tako kažemo, naznaka da će biti otkriveni, nakon čega opet mijenjaju lokaciju", naveo je Jovičić.

S druge strane, Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, kaže da mu dio izvještaja koji se odnosi na Krajinu ne izgleda objektivno.

"Ako su navedene neke vjerske ekstremne zajednice u Bužimu, Velikoj Kladuši, Cazinu i Bihaću, treba navesti koje su to zajednice. Postoje određeni pojedinci, ne treba bježati od toga, ali oni imaju ime i prezime. Kada su u pitanju tijekovi novca, u njih je danas lako ući. Dakle, nemam ništa protiv ovih navoda, ali to su meni sve hipoteze. Recimo, Bužim i Velika Kladuša imaju svoje mjesne zajednice, trebalo je navesti o kojima je ovdje riječ", kaže Kržalić za "Nezavisne novine".

Inače, u ovom izvještaju se navodi kako Federalna uprava policije, u saradnji sa županijskim MUP-ovima radi na identifikaciji objekata koji se koriste za upražnjavanje vjerskih aktivnosti koje po prirodi nisu u okviru vjerskih zajednica (tzv. paradžemati).