U BiH aktivan još 21 paradžemat

Od nekad 67 paradžemata, sada je aktivan 21, a Islamska zajednica (IZ) u BiH poručuje da će se ovom pojavom nastaviti baviti.

"Obračun" s pojedincima i grupama koje organiziraju vjerski život izvan okvira IZ u BiH počeo je 2016. godine, kada su udruženim snagama djelovale i policija i inspekcija. Pritom su i predstavnici IZ u BiH razgovarali s predstavnicima paradžemata.

Integracija unutar IZ

"Inicijativa razgovora s pojedincima i skupinama koje organiziraju vjerski život izvan okvira IZ u BiH bez valjane pravne osnove za to, urodila je plodom. Kada je inicijativa pokrenuta, imali smo nekih 67 takvih skupina, da bi njihov broj danas bio sveden na 21", rekao je za "Nezavisne" Muhamed Jusić, savjetnik reisu-l-uleme za odnose s medijima.

Dakle, u godinama iza nas, najveći broj takvih pojedinaca je napustio praksu organiziranja zajedničkog vjerskog života muslimana izvan struktura IZ, a oni koji su se integrirali, prihvatili su pravila IZ u BiH.

To, kako je pojašnjeno, znači da je objekt, ukoliko su bili njegovi vlasnici, postao vakuf ili zadužbina IZ u BiH i da je reisu-l-ulema taj koji imenuje imama.

Ili, preciznije, u tom džematu sada se primjenjuju svi propisi IZ u BiH, među kojima su i organiziranje slobodnih izbora za reprezentativna tijela IZ u BiH.

Nema integracije bez prihvaćanja pravila

"Nijedna skupina se nije mogla integrirati u IZ u BiH, a da nije prihvatila pravni okvir i pravila Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini", kaže Jusić.

Napominje da informacije kojima raspolaže govore da većina onih koji se okupljaju u ovim grupama i koji još ne djeluju u okviru IZ u BiH nisu zagovornici ideologija nasilnog terorizma, niti javno zagovaraju nasilje, iako vjeru razumijevaju i prakticiraju na sebi svojstven način, koji odudara od islamske tradicije Bošnjaka.

"IZ u BiH će se ovom pojavom i dalje baviti na način da će sa svim pojedincima koji nastupaju u ime islama voditi dijalog i ljubomorno čuvati tradicionalno islamsko učenje na ovim prostorima. Istovremeno ćemo svaki ekstremizam, širenje mržnje i militantizam osuđivati bez obzira na to od koga dolazio i nikada nećemo praviti podjelu na 'dobre i loše' ekstremiste, na one 'naše' koje toleriramo i 'njihove' koje osuđujemo, kako se, nažalost, sve češće čini u bh. društvu", naveo je Jusić.

Potencijalna opasnost

Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, kaže da, promatrano sa sigurnosnog aspekta, fokus na paradžematima i dalje treba ostati prisutan, sve dok se ne riješi potpuna integracija svih njih.

"Oni su, da podsjetimo, promatrani kao uzrok potencijalne, odnosno moguće prijetnje po sigurnost građana, mada su to u dobroj mjeri ljudi koji nisu skloni kriminogenom ponašanju. Sigurnosni aspekt, dakle, jeste potisnut, ali svakako bi trebalo da taj proces držimo pod kontrolom dok ne vidimo potpunu integraciju svih paradžemata", naveo je Kržalić u izjavi za "Nezavisne".

Podsjetimo, neki od paradžemata koji su 2016. godine bili pod lupom policije i inspekcije jesu i Stijena, u općini Cazin, te Ošve, općina Maglaj.