Prva godišnjica pripojenja Krima Rusiji

Pripajanje Krima osiguralo je Putinu ogromnu popularnost u Rusiji, ali je potaknulo pobunu na istoku Ukrajine, koju Moskva, prema uvjerenju Zapada, vojno i financijski podržava, što Kremlj demantira.

Za mnoge Ruse, pripajanjem Krima Rusiji ispravljena je povijesna nepravda pošto je sovjetski lider Nikita Hruščov 1954. godine poklonio strateški važan poluotok Ukrajini, što je u to vrijeme smatrano simboličnim potezom jer su i Ukrajina i Rusija bile dio Sovjetskog Saveza.

Premda većina građana Krima i dalje podržava ujedinjenje s Rusijom, tatarska manjina se tome protivi i tvrdi da živi u atmosferi straha, javlja HRT.

Europska unija poručuje da nema namjeru priznati aneksiju Krima koju smatra kršenjem međunarodnog prava i izazovom međunarodnoj sigurnsoti kao i da neće ukidati sankcije koje su zbog toga uvedene.

Krim u povijesnoj domovini

S druge strane, krimski premijer Sergej Aksjonov kaže da se Krim vratio u svoju povijesnu domovinu Rusiju i da više nikada neće biti u sastavu Ukrajine.

On je u intervjuu za britanski BBC rekao da je pripajanje Krima Rusiji prije godinu dana nije bio 'čin agresije, već pravi demokratski čin' napominjući da se to dogodilo uz podršku lokalnog stanovništva.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u emitiranom dokumentarcu 'Krim. Put u Otadžbinu' na TV 'Rusija 1', da je Rusija prošle godine bila spremna za nepovoljan razvoj događaja na Krimu i na prevođenje u pripravnost nuklearnih snaga, ali da je rukovodstvo zemlje polazilo od toga da se to neće desiti, prenijele su ruske agencije, prenosi Tanjug.

On je rekao i da je Zapad na sve moguće načine pokušavao da ne dopusti ujedinjenje Krima Rusiji poslje održanog referenduma, a za sankcije naglasio da je potrebno da se uvode onima 'koji izvode državne prevrate i koji im pomažu'.

Odgovarajući na pitanje bi li postupio isto kada bi se ponovila prošlogodišnja situacija, predsjednik Rusije je rekao: 'Pa, naravno', navodi RIA Novosti.

Sankcije

Sankcije, koje su uvedene zbog kršenja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, a vrijede od prije godinu dana trebale bi isteći krajem ovog meseca, ali su odlukom Vijeća produžene do rujna.

Sankcije obuhvaćaju 150 ruskih funkcionera i političkih i vojnih lidera iz samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk u istočnom dijelu Ukrajine, kojima je uvedena zabrana putovanja i raspolaganja imovinom u EU.

Osim toga, na crnoj listi EU našlo se 37 poduzeća kojima je uskraćen prisup europskom tržištu robe i novca. Odluka o produženju sankcija donesena je uz suglasnost svih 28 članica EU.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je nakon sastanka s ukrajnskim predsjednikom Petrom Porošenkom nedavno izjavila kako je cilj Njemačke da vrati Krim Ukrajini, napominjući da pripajanje Krima "predstavlja kršenje međunarodnog prava koje dovodi u pitanje poredak mira u Europi".