Prilikom imenovanja sudaca u Čitluku prekršene mnoge odredbe Ustava FBiH

Izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Bariša Čolak je na današnjoj sjednici tog doma ministru pravde BiH Josipu Grubeši postavio pitanje zašto Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće ne poštuje nacionalnu strukturu prilikom izbora sudaca i tužitelja. On je tražio da mu se dostavi struktura sudaca i tužitelja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.

''Prilikom imenovanja sudaca u Čitluku prekršene su mnoge odredbe i Ustava FBiH, i Zakona o sudovima Hercegovačko-neretvanske županije, a prekršene su i odredbe Zakona o VSTV-u'', ustvrdio je Čolak.

Ministar pravde BiH Josip Grubeša je kazao da je to ministarstvo kontaktiralo VSTV koje je dostavilo podatke o nacionalnoj strukturi i u sudovima i Tužiteljstvu Hercegovačko-neretvanske županije.

''Prilikom imenovanja sudaca u sve općinske sudove Hercegovačko-neretvanske županije primjenjivan je nacionalni balans na sljedeći način - 37,4 posto Bošnjaka, 40,7 posto Hrvata, 14,1 posto Srba i 7,9 posto ostalih. Ovaj postotak je primijenjen i na Županijsko tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije'', kazao je ministar Grubeša. Po njegovim riječima, u svim sudovima na području HNŽ trenutno su imenovana 64 suca, od 67 sistematiziranih pozicija. Za tri pozicije je natječajna procedura u tijeku.

''Od sustavnog broja, popunjeno je po nacionalnoj strukturi: 26 Bošnjaka, 27 Hrvata, devet Srba i dva iz reda ostalih'', odgovorio je ministar Grubeša. Bariša Čolak zatržio je od ministra pravde BiH Josipa Grubeše odgovor zašto VSTS prilikom imenovanja sudaca i tužitelja u pravosudnim institucijama HNŽ ne poštuje nacionalnu strukturu po popisu ni iz 1991. godine ni iz 2013. godine.

Navodeći da je, prema popisu iz 1991. godine, u Čitluku živjelo 18.400 stanovika, od čega 29 Bošnjaka i 15 Srba Čolak je rekao da je u Općinskom sudu u Čitluku nedavno imenovano četvoro sudaca od čega po jedan iz reda Hrvata i Srba, a dva iz reda bošnjačkog naroda.
Po Grubešinim riječima, od VSTS-a je dobio odgovor da se pri raspodjeli pravosudnih funkcija u HNŽ-u primjenjuje odnos 37,4 posto Bošnjaka, 40,7 posto Hrvata, 14,1 posto Srba i 7,9 posto ostali.

''U sudovima HNŽ-a imenovana su 64 suca od 67 sustavnih pozicija, pri čemu 26 Bošnjaka, 27 Hrvata, devet Srba i dva iz reda ostalih'', precizirao je Grubeša. Izaslanik Martin Raguž također je postavio pitanje ministru pravde BiH, a odnosi se na pitanje procesuiranja ratnih zločina u BiH, vezano za ulogu Ministarstva pravde, njegove nadležnosti.

''Osobito kad je u pitanju uloga Ministarstva pravde kao središnjeg tijela veze za međunarodnu pravnu pomoć i kao tijela koje je dužno osiguravati europske standarde u svim procesima, pa tako i u svim pravosudnim institucijama BiH'', kazao je Raguž.

Dodao je da je neposredni povod za njegovo pitanje uhićenje 10 časnika HVO-a „koji su branili i obranili Orašje, ali nije usmjereno samo na taj slučaj nego ga samo koristim kao ilustraciju nekih procesa i odnosa u BiH“. Ministar Grubeša je odgovorio da je Zakonom o ministarstvima i drugim tijelima uprave BiH, kojim su određene nadležnosti ministarstava, utvrđeno da je Ministarstvo pravde BiH između ostalog mjerodavno i za pitanje međunarodne pravne pomoći, ali samo u određenom stupnju.

Po njegovim riječima, postupak pružanja međunarodne pomoći u kaznenim stvarima uređeno je odredbama Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima. Pojasnio je da je navedenim zakonima propisano za koja pitanja je nadležno Ministarstvo pravde BiH, kao dio izvršne vlasti, dok je određeni dio pitanja dat u nadležnost pravosuđu.

''Kako je u BiH pravosuđe apsolutno odvojeno od izvršne vlasti, a isto tako podijeljeno na različite razine vlasti, Ministarstvo pravde BiH nema mogućnost utjecaja na pružanje međunarodne pravne pomoći u kaznenim stvarima u onom dijelu u kojem su u nadležnosti sudbene vlasti ili tužiteljstva, što uključuje i pitanja koja se tiču samog procesuiranja počinitelja kaznenih djela ratnih zločina'', pojasnio je Grubeša.

Dodao je da je stroga podjela vlasti, bez mogućnosti pozivanja na odgovornost jedne vlasti u odnosu na drugu, barem u ograničenom dijelu, stvorila situaciju da država i njeni organi nemaju mogućnost tražiti odgovore na pitanja koja su u izravnoj vezi sa zaštitom najviših društvenih vrijednosti, kao što je to slučaj s procesuiranjem počinitelja kaznenih djela, s obzirom na to da tužiteljstvo u tim predmetima nastupa uime i za račun države.

''Imajući u vidu nadležnosti Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća, isto ima određene mogućnosti u vezi s sankcioniranjem pripadnika pravosuđa koji svoj posao ne rade sukladno zakonu, ili pak svoj posao rade nesavjesno i nemarno'', zaključio je ministar Grubeša.