Presude Haškog tribunala ne doprinose smirivanju prilika u BiH

Član Predsjedništva BiH iz RS-a Mladen Ivanić ocijenio je da odluke Haškog tribunala, pa i jučerašnja presuda Radovanu Karadžiću, ne doprinose smirivanju, već radikalizaciji prilika u BiH.

Svaki put, kaže, nakon odluka ovog suda, umjesto relaksacije političkih prilika, dolazi do tenzija i većih podjela unutar BiH.

Ivanić je na konferenciji za novinare u Banjoj Luci kazao da ostaje jedno veliko pitanje na koje Haški sud nije dao odgovor, zašto nitko od "ozbiljnih“ osumnjičenih nije osuđen za ratne zločine nad Srbima, a što će proizvesti duboko nezadovoljstvo kod tog naroda, a vjerojatno će biti korišteno od radikalnih bošnjačkih političara da je samo jedna strana žrtva.

Time se, tvrdi, ocjena ratnih događaja u BiH nikada neće završiti.

Stoga se nada da će Haški tribunal veoma brzo prestati da postoji, a svi unutar BiH se vratiti pomirenju.

Samu presudu Radovanu Karadžiću nije želio posebno da komentira, podsjetivši da će uslijediti i drugostupanjski postupak.

''Obrana ima široki prostor i s puno argumenata će moći da traži promjenu odluke, a ne bih bio iznenađen i da se to desi, s obzirom na iskustva iz nekih drugih slučajeva'', rekao je Ivanić i pozvao da se zaustavi politička zloupotreba ove presude, s tim da neka vrsta pomirljivih tonova nakon presude ipak ohrabruje.

Veoma je važno, kaže, da jučer nije bilo nikakvih okupljanja ni na jednoj strani.

Srpski član Predsjedništva BiH ne misli da može doći u pitanje status RS-a unutar BiH, a nakon presude Karadžiću.

Znam da bi, smatra, mnogi priželjkivali takve stvari, ali nikakvu presudu ne može koristiti za te svrhe.

RS je, naglašava, realnost i toga je svjesna i EU i međunarodna zajednica i stoga u zadnjih godinu i po dana nisu ni iznosili takve zahtjeve.

''Pozicija RS-a je neupitna, a mislim da ne postoje ni političke snage u FBiH koje smiju postaviti to pitanje'', dodao je Ivanić.

Kazao je da jučerašnji istup predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića o presudi Karadžiću nije zajednički stav te institucije, jer se nije ni razmatralo to pitanje i nemoguće je da bude zajedničkog stava trojice članova Predsjedništva BiH o ovom pitanju.

Slovenski komentatori kaznu za Karadžića smatraju preniskom

Presuda ratnom vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, koji je osuđen na 40 godina zatvora, s jedne je strane dokaz odlučnosti međunarodne zajednice da osudi najveće ratne zločince s područja bivše Jugoslavije, ali je, s druge strane, svakako preniska za zločine koji su Karadžiću dokazani, dominantna je ocjena slovenskog tiska koji presudi posvećuje više komentara.

"Srebrenica nije bila zločin protiv čovječanstva nego zapravo zločin preostalog dijela čovječanstva protiv stanovnika Srebrenice, odnosno Europe", navodi u komentaru u ljubljanskom "Dnevniku" komentator Ervin Hladnik Milharčič te upozorava na dubioznu i sramotnu ulogu koju su u BiH i Srebrenici imali Ujedinjeni narodi, pa i nizozemski bateljomkoji je trebao štititi Srebrenicu kao zaštićenu zonu.

"Najuglednije međunarodne ustanove pretvarale su se da ne vide sustavno istrebljivanje bošnjačkog stanovništva u BiH, a Karadžićev cilj etničkog čišćenja današnje Republike Srpske od nesrba je ispunjen", s gorčinom piše komentator te ocjenjuje da je kazna Karadžiću apsolutno preniska.

Karadžić je na sudu dobio mnoga prava, a njegove žrtve vrlo malo pravde, srpski ratni politički vođa naredio je genocid i ubijanje 8000 Bošnjaka u Srebrenici, a dobio je kaznu zatvora u visini polovice prosječnog života jednog čovjeka, navodi se u "Dnevnikovu" komentaru.

Ljubljansko "Delo" navodi pak da kažnjavanje ratnih zločinaca znači stvaranje puta prema pomirenju i stabilizaciji regije "bez obzira jesu li presude pravedne ili ne" te kaže da je to bio i cilj međunarodne zajednice prilikom osnivanja haškog tribunala.

"Bile kazne pravedne ili ne, haški je tribunal promijenio sliku međunarodnog humanitarnog prava", navodi "Delo" povodom presude Karadžiću.

"Možda je rezultat suđenja Karadžiću niži od očekivanja, a ako je to tako to je onda posljedica iluzije da će sve države u punoj mjeri surađivati s tribunalom. Izricanjem presude Karadžiću za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti haški je tribunal pokazao svijetu da visok politički položaj nije jamstvo da će zločinci biti zaštićeni od progona", navodi u "Delu" Vili Einspieler.

Hadžiomerović: Zabrinjavajuće poricanje zločina u RS-u i Srbiji

Šef Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a Mujo Hadžiomerović danas je izrazio nezadovoljstvo zbog male kazne Radovanu Karadžićuposebno zbog činjenice da nije proglašen krivim za genocid po prvoj točki optužnice koja se tiče ratnih događanja u sedam općina.

Izricanje presude jučer je pratio u Vlasenici zajedno sa svojim sugrađanima, povratnicima, koji su nezadovoljni jer nije proglašen, između ostalog, i genocid u toj lokalnoj zajednici.

-Poricanje zločina i reakcije koje stižu od političara iz Republike Srpske i Srbije ne vode ka pomirenju i to je i zabrinjavajuće i razočaravajuće, smatra Hadžiomerović.

Stoga se, kaže, stječe utisak, da Haški tribunal nije postigao cilj zbog kojeg je i formiran.

Hadžiomerović ukazuje da Bošnjaci ipak treba da budu zadovoljni obilnim arhivom Haškog tribunala koji će svjedočiti o onome što se dešavalo u BiH ttijekom ratate poslužiti historičarima za objektivnije sagledavanje tih događaja.

Sudsko vijeće Haškog tribunala osudilo je jučer prvog predsjednika RS-a Radovana Karadžića na 40 godina zatvora zbog ratnih zločina i genocida u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

Karadžić je prvostupanjskom presudom proglašen krivim za genocid u Srebrenici, dok je oslobođen optužbi za genocid u sedam općina, tijekom ratau BiH.