Predstavljen prvi izvještaj o Indeksu rodne ravnopravnosti u BiH

Bosna i Hercegovina u poređenju s Europskom unijom ima manji ili veći zaostatak u svim domenama i poddomenama Indeksa rodne ravnopravnosti, za koje trenutno postoje podaci, javlja Anadolija.

U Sarajevo je danas predstavljen izvještaj ''Na putu ka Indeksu rodne ravnopravnosti, Bosna i Hercegovina 2022.'' koji su izradile Agencija za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Agencija za statistiku BiH i UN Women u BiH u sklopu projekta ''EU Podrška za rodnu ravnopravnost'' koji financira Europska unija, a u suradnji s Europskim institutom za rodnu ravnopravnost (EIGE).

Europska praksa izračunavanja

''Danas se pridružujemo europskoj praksi izračunavanja indeksa rodne ravnopravnosti. Bosanskohercegovački Indeks rodne ravnopravnosti trenutno daje potpune informacije u dva domena, i to u domenu znanje i moć, a djelomično informacije za domene rad i zdravlje'', rekla je Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH.

Prema njenim riječima, EU indeks ima šest domena, ali zbog nedostataka relevantnih izvora, istraživanja, podataka razvrstanih prema spolovima nije bilo moguće izračunati svih šest indeksnih domena u BiH.

''Danas po prvi put u BiH imamo instrument koji nam omogućava da statistički legitiman, objektivan i ažuran način usporedimo stanje spolova u BiH sa stanjem u 27 država EU i zemljama u regionu po Eurostat metodologiji'', rekla je Samra Filipović-Hadžiabdić.

Ona je istaknula da očekivano, BiH u usporedbi s EU ima manji ili u nekim domenama veći zaostatak u svim domenama i poddomenama.

''Kada je u pitanju usporedba sa zemljama u susjedstvu, zemljama Zapadnog Balkana, BiH ima u domenu moć najveći broj indeksnih poena na Zapadnom Balkanu'', rekla je ona i dodala da se u domenu moć mjeri rodni jaz u sudjelovanju u strukturama ekonomske, političke i društvene moći.

Više bodova u domenu znanja

Istaknula je da BiH ima u domenu znanja više indeksne poene od većine zemalja Zapadnog Balkana te pojasnila da se ova domena sastoji iz dva pokazatelja, a to su obrazovna dostignuća i segregacija.

''BiH i u poddomeni pristup zdravstvu ima više indeksnih poena od većine zemalja Zapadnog Balkana, a tu se mjeri procenat stanovništva s ispunjenim potrebama za ljekarskim pregledom'', rekla je ona.

Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH, je objasnila da je izrada ovog indeksa omogućava da se dođe do točnih podataka koji će biti na raspolaganju i ljudima i vlastima i bit će im od velike pomoći u njihovom kretanju prema članstvu u EU i postizanju statusa kandidata za članstvo u EU.

''Rodna ravnopravnost nije samo elementarno ljudsko pravo nego je to nešto što omogućava mirno i napredno okruženje koje će se uklopiti u šire okruženje u kojem se nalazi BiH. Kao što znamo, BiH gubi svoj veliki potencijal time što gubi veliki broj ljudi iz radno-aktivne populacije koji napuštaju zemlju. Ako se dobije indeks rodne ravnopravnosti to će pomoći političarima i vlastima da grade svoje politike kojima će smanjiti odljev radno aktivnog potencijala i koji će predstavljati podršku za daljnje aktivnosti u tom domenu'', kazala je Macdonald.

Smanjen broj žena u organima vlasti

Govoreći o rezultatima općih izbora održanih u BiH, rekla je da je smanjen broj žena zastupljenih u organima vlasti u odnosu na prethodne izbore, zbog čega je apelirala na što veću zastupljenost žena u izvršnim organima vlasti i sudjelovanju u vlasti.

''Za nas u EU izrada izvještaja, odnosno indeksa rodne ravnopravnosti je od fundamentalnog značaja zato što rodna ravnopravnost predstavlja jednu od fundamentalnih ljudskih prava EU'', izjavila je Aurelie Valtat, šefica Sekcije za europsku integraciju, politička i ekonomska pitanja Delegacije EU u BiH.

Prema njenim riječima, indeks je element koji omogućava usporedbu BiH s drugim zemljama, navodeći da nitko nije savršen, ali cilj je kretati se ka što boljem rezultatu i što većoj ravnopravnosti. Rekla je da EU pruža političku podršku i financijsku pomoć navodeći da je od 2014. godine investirano sedam milijuna eura u čemu su surađivali s ministarstvima, agencijama UN-a i raznim organizacijama civilnog društva.

Maruša Gortnar, voditeljica operacija pri Europskom institutu za rodnu ravnopravnost (EIGE), rekla je da se BiH sada pridružila Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Prema njenim riječima, u pitanju je rezultat desetogodišnjeg rada.

''Uvijek postoji prostor za poboljšanja i za unapređenje, u periodu koji je pred nama treba se više skoncentrirati i postići bolje rezultate u prikupljanju podataka kako bi sljedeći indeks, odnosno izvještaj o indeksu obuhvatio sve domene i kako bi se moglo uraditi poređenje s ostalim zemljama i prethodnim rezultatima BiH'', rekla je Gortnar.