Suradnja građana i institucija u HNŽ-u: Veliki broj prijava i veliko nepovjerenje

Europska unija u Bosni i Hercegovini u petak je u Mostaru organizirala javnu raspravu pod nazivom "Pravo na pravdu u Mostaru: Djelovanje aktivista, kaznene prijave o zaštiti okoliša i borba protiv korupcije.

Okupljenima se obratio predsjednik Udruženja "Jer nas se tiče" Omer Hujdur koji je naglasio kako se oni već pet godina bore protiv problema javne deponije Uborak koja uzrokuje brojne ekološke probleme Gradu Mostaru i dolini Neretve.

Bez povjerenja 

"Stanje se pogoršava i imamo sve teže utjecaje na okolinu i onda je došlo do zapaljenja stare deponije koja je uzrokovala zagađenje i problem za lokalno stanovništvo. Pokrenuli smo nekoliko prijava - protiv gradonačelnika, predsjednika gradskog vijeća i direktora deponije. Imamo još nekoliko sudskih procesa koje vodimo protiv nadležnih. Procesi se vode na županijskom sudu u Sarajevu. Svi procesi koje smo vodili na sudu u Mostaru i Županijskom sudu HNŽ svi su odbijeni jer je vjerojatno naša vlast utjecala na to", naglasio je Hujdur te naveo kako su pokušali skretati pažnju na to, ali nije bilo sluha.

Pročitajte još

''Jer nas se tiče'': U rupu iz koje se vadi šljunak istresa se razno smeće

Sutkinja Općinskog suda u Mostaru Mirjana Kevo istaknula je kako se u posljednje vrijeme često naglašava povjerenje građana u pravosuđe te kako je upravo transparentnost rada jedan od načina preko kojeg se može povećati to povjerenje.

"Predstavit ću sve aktivnosti koje je općinski sud u Mostaru u zadnja tri mjeseca poduzeo kako bi se povećala transparentnost rada pravosuđa, a također će biti predstavljeni novi načini obraćanja za medije. Suradnja će biti povećana i na bolji način će biti omogućen pristup informacijama. Predočit će se način na koje je sud povećao svoju transparetnnost po pitanju proaktivne transparentnosti odnosno samoinicijativne prakse suda da građanima predstavlja svoj rad kao i iskoraci koji su učinjeni po pitanju retroaktivne transparentnosti odnosn o pravo građana da traže informacije", kazala je Kevo uoči javne rasprave.

Zaštita životne sredine

Na pitanje je li upoznata s optužbama da su se predmeti dodjeljivali po željama Kevo odgovara:

"Nije mi poznato da su se predmeti dodjeljivali po nečijim željama i upravo zato je CMS sustav uveden u bh. zakonodavni sustav što znači da građani imaju pravo slučajnog izbora suca pa nisam upoznata da je do sada bilo tih slučajeva".

Pravni savjetnik u Odjelu za vladavinu prava u Europskoj uniji u BiH Drino Galičić pojasnio je uoči javne rasprave kako će se govoriti o transparentnosti pravosuđa s naglaskom na lokalne zajednice.

"Kolege će potencirati nekoliko lokalnih problema. Kao što sami znate, Grad Mostar i HNŽ osjetljivi su na zaštitu životne sredine tako da mislim da su to jako bitne teme za građane. Mislim da kroz argumentiranu i kritički raspravu možemo doći do rješenja koji mogu pomoći građanima i lokalnim vlastima da dođemo do rezultata koje svi očekujemo, a to su kredibilni rezultati u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Međutim bez interakcije između građana i predstavnika vlasti ne možemo doći do pravog rješenja problema", naglasio je Galičić.

Veliki broj prijava 

Njegovo mišljenje dijeli i direktor BIRN-a Denis Džidić koji je naveo kako je ovo peti sastanak u nizu koji organizira "Pravo na pravdu" na lokalnoj razini. Naglasio je kako je ideja ovih sastanaka da se negdje preporuke prema VSTV-u preciziraju s aspekta onoga što su zaista problemi.

"Ono što smo imali priliku za vidjeti jest upravo veliki broj prijava građana što se tiče ekoloških problema, zaštite životne sredine i veliko nepovjerenje građana kada se govori o procesuiranju korupcije. Dosta je platformi za razgovor. Potrebno je da imamo obvezujuća uputstva i nadzor nad procesuiranjem korupcije i nepravilnosti. Ideja je da damo preporuke VSTV-u koje uključuju lokalni element u smislu toga koje konkretno upute trebaju biti instrukcije kako bi se uključio lokalni kontekst koji je potreban građanima", naveo je Džidić.

Kako tvrdi, kada se govori o indeksu transparentnosti rezultati su zaista poražavajući.

"Važno je da je samo VSTV kada se govori o transparentnosti ne izdaje obvezujuća uputstva nego samo preporuke i ono što vidimo kao rezultat jeste ono što je jako dobro primjećeno od strane pravosudnih institucija HNŽ-a je da je daleko od toga da su jedine i sve to zajedno dovodi do jednog nepovjerenja građana prema tim institucijama od kojih očekuje da osiguraju vladavinu prava", naglasio je Džidić.

Podsjetimo, nakon javnih debata "Pravo na pravdu" organiziranih u proteklih nekoliko godina u Sarajevu, Ured EU u BiH u idućem periodu organizira niz tematskih događaja na temu vladine prava u osam lokalnih zajednica u BiH.

Cilj ovih javnih debata je čuti glasove građana, izazove s kojima se suočavaju, ali i omogućiti raspravu sa predstavnicima pravosuđa koji će predstaviti i dobre prakse u svom radu.