Američko upozorenje ulagačima u BiH - Korupcija, Dodik, netransparentnost i još mnogo toga

Bosna i Hercegovina (BiH) je otvorena za strana ulaganja, ali da bi uspjeli, ulagači moraju prevladati značajne izazove uključujući endemsku korupciju, složene zakonske/regulatorne okvire i strukture vlasti, netransparentne poslovne procedure, nedovoljnu zaštitu vlasničkih prava i slabo pravosuđe sustav pod neprimjerenim utjecajem etnonacionalističkih stranaka i njihovih pokroviteljskih mreža, stoji u Izvještaju američkog State Departmenta.

Veliki teret za socijalne doprinose

Zemlja, kako tvrde, nudi liberalan trgovinski režim, a njezina pojednostavljena porezna struktura jedna je od najnižih u regiji (17 posto PDV-a i 10 posto paušalnog poreza na dohodak), ali poslodavci snose veliki teret vlade za socijalne doprinose. Značajno iseljavanje radne snage stvorilo je izazove pri zapošljavanju. Više od 500 poduzeća u državnom vlasništvu i prenapuhani javni sektor istiskuju privatni sektor.

Pročitajte još

BiH implementirala samo jednu preporuku u borbi protiv korupcije

Dalje navode kako složene institucionalne, političke i teritorijalne strukture BiH kompliciraju gospodarski krajolik zemlje i odvraćaju strane ulagače. Nakon općih izbora održanih u listopadu 2022. godine, u rekordnom su roku formirane državne i entitetske vlade Republike Srpske (RS). Entitet Federacija BiH, čija je Vlada u tehničkom mandatu od izbora 2018. godine, još uvijek se suočava sa značajnim izazovima u formiranju funkcionalne vlasti. Etničke napetosti su visoke dok se etnonacionalističke stranke bore da osiguraju ili zadrže kontrolu nad određenim institucijama.

U tom kontekstu, institucije na državnoj razini postigle su mali napredak u provođenju potrebnih reformi za jačanje poslovnog okruženja. BiH je postala zemlja kandidat za članstvo u EU 2022. godine, što je potez koji je široko priznat kao politička odluka, a ne kao odraz značajnog napretka u potrebnim reformama. BiH nije članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Potezi Republike Srpske i prijetnje Milorada Dodika

Potezi entiteta RS da, kako navode, neustavno preuzme kontrolu nad državnom imovinom i prijetnje predsjednika RS Milorada Dodika da će odvojiti RS od BiH također su povećali napetosti.

Ove radnje, u kombinaciji s naporima RS da formira paralelne institucije na entitetskoj razini, kao što je Agencija za lijekove i medicinsku opremu RS, prijete stvaranjem pravnih nejasnoća koje dodatno kompliciraju poslovno okruženje, remete ekonomiju i koče ulaganja.

Ulagači bi trebali provesti odgovarajuću dubinsku analizu. To uključuje izbjegavanje izlaganja pojedincima i subjektima pod sankcijama SAD-a i pojašnjavanje prava vlasništva nad zemljom i statusa podnacionalnih institucija kako bi se izbjeglo upletanje u potencijalni nezakonit i/ili neustavan aranžman. Pozivaju se potencijalni investitori da pročitaju pravne recenzije i izjave Visokog predstavnika za BiH.

Inflacija

Gospodarstvo BiH u potpunosti se oporavilo od pandemije COVID-19, ali i dalje bilježi niske razine ekonomskog rasta u odnosu na konkurente u regiji.

Prema procjenama Svjetske banke, očekuje se da će realni BDP porasti za 2,5 posto u 2023. i 3 posto u 2024. Gospodarstvo BiH nije iskusilo značajne izravne učinke ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, ali su izgledi za njegov ekonomski oporavak ometeni pogoršanjem vanjskog okruženja, povišenom inflacijom i strožim komercijalnim uvjetima financiranja.

Prosječna stopa inflacije u BiH u 2022. godini iznosila je 16,3 posto i bila je posebno visoka kod osnovnih potrošačkih dobara i energije. Očekivano gospodarsko usporavanje u 2023. na izvoznim tržištima eurozone također predstavlja ozbiljne rizike, jer je BiH usko povezana s europskim lancima vrijednosti i prvenstveno izvozi robu, a ne usluge.

Niske razine izravnih stranih ulaganja

BiH, kako stoji u Izvještaju, također ima relativno niske razine izravnih stranih ulaganja (FDI). Rascjepkana vlada BiH nema ni kapacitet ni političku volju da se posveti pružanju odgovarajućih poticaja ili zdravog poticajnog okruženja za ulagače.

Između 1994. i 2021. godine u BiH se slilo oko 8,95 milijardi dolara FDI. Prvih pet povijesnih investitora u BiH su Austrija, Hrvatska, Srbija, Slovenija i Njemačka. Zajedno, ove zemlje predstavljaju 61 posto ukupnih FDI u BiH.

Glavni povijesni sektori za FDI u BiH su proizvodnja, bankarstvo, trgovina i telekomunikacije. Godišnja FDI obično ostaju stabilna iz godine u godinu na približno 400 milijuna USD. Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH (CBBiH), izravna strana ulaganja u prvih devet mjeseci 2022. godine usmjerena su na obnovljive izvore energije, turizam, nekretnine i metaloprerađivačku industriju s naglaskom na automobilski sektor.

BiH je bogato obdarena prirodnim resursima, pružajući potencijalne mogućnosti u energiji (hidro, vjetar, solarna, zajedno s tradicionalnom termalnom), poljoprivredi, drvnoj industriji i turizmu. Američka ulaganja u BiH su niska, a većina američkih tvrtki u BiH predstavljena je malim prodajnim uredima koji su koncentrirani na prodaju američke robe i usluga, uz minimalna dugoročna ulaganja.