VIDEO | Povratak u 1971.: Pogledajte kako su se građani Jugoslavije izjašnjavali na popisu

Video koji prikazuje kako su se građani izjašnjavali o nacionalnoj pripadnosti tijekom popisa stanovništva u Jugoslaviji 1971. godine ponovno se širi društvenim mrežama i izaziva brojne reakcije.

Snimka donosi autentične odgovore građana na pitanje o nacionalnosti, pružajući zanimljiv uvid u društveno ozračje i način na koji su se stanovnici tadašnje države identificirali prije velikih političkih i društvenih promjena koje će uslijediti dva desetljeća kasnije.

Popis stanovništva proveden je 31. ožujka 1971. godine i obuhvatio je cijelu tadašnju Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju. Bio je to jedan od najvažnijih demografskih popisa u povijesti zemlje, a prikupljeni podaci služili su za planiranje gospodarskog razvoja, obrazovanja i drugih javnih politika.

Osim broja stanovnika, popis je bilježio i podatke o nacionalnoj pripadnosti, materinskom jeziku, vjeroispovijesti, obrazovanju i zaposlenosti. Upravo pitanje nacionalnosti danas izaziva najveću pozornost jer pokazuje koliko su se identiteti i način izjašnjavanja mijenjali kroz desetljeća.

Video ne prikazuje statističke rezultate popisa, nego pojedinačne odgovore građana, zbog čega predstavlja zanimljiv povijesni dokument i svojevrsnu vremensku kapsulu jednog razdoblja.

Više od pola stoljeća kasnije, ovakve arhivske snimke i dalje izazivaju interes javnosti te podsjećaju na društvene okolnosti u kojima je živjela tadašnja Jugoslavija.

Rezultati popisa stanovništva iz 1971. godine pokazali su da je u tadašnjoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji živjelo 20.522.912 stanovnika. Najbrojniji su bili Srbi s 8.143.246 stanovnika ili 39,7 posto ukupnog stanovništva, slijedili su Hrvati s 4.526.782 stanovnika (22,1 posto), Muslimani – danas Bošnjaci – s 1.729.932 stanovnika (8,4 posto), Slovenci s 1.678.032 (8,2 posto), Albanci s 1.309.523 (6,4 posto), Makedonci s 1.194.784 (5,8 posto) te Crnogorci s 508.843 stanovnika (2,5 posto). Dio građana izjašnjavao se i kao pripadnici drugih naroda i narodnosti, među kojima su bili Mađari, Romi, Talijani, Bugari, Slovaci, Rumunji i Turci. Popis iz 1971. ostao je zabilježen i kao prvi na kojem su se Muslimani mogli izjasniti kao narod, nakon što je ta nacionalna odrednica krajem 1960-ih službeno priznata u tadašnjoj Jugoslaviji.