Povijesna bitka za Klek, školje i more
''Nije nam cilj dizati buku i stvarati tenzije, ali ne možemo imati jedan odnos prema činjenicama 1999. godine, a danas drugi. Moramo javno iznijeti spoznaje koje imamo. A one govore da otočići Veli i Mali školj i Punta Kleka pripadaju Hrvatskoj te da su u sporazumu Tuđman – Izetbegović prepušteni BiH na temelju krivotvorine.'' – kaže Stjepan Ćosić, ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva, koji je uz Niku Kapetanića i Nenada Vekarića suautor knjige “Prijevara ili zabluda”, problem granice na području poluotoka Kleka, koja će biti predstavljena u četvrtak u Dubrovniku.
Sva tri autora knjige su Dubrovčani i bave se pitanjem granice između Hrvatske i BiH na krajnjem jugu zemlje, Ćosić i Vekarić prvenstveno kao povjesničari.
Tom temom počeli su se baviti još u vrijeme kada se sklapao sporazum Tuđman – Izetbegović odnosno kada su mješovite komisije utvrđivale granicu. Tako su i prvu knjigu na tu temu izdali 1999. godine, a zvala se Hrvatska granica na Kleku. - piše Večernji list.
''Ponukani sporazumom iz 1999. godine još smo tada, znajući da nije u redu da otoci i Punta Klek pripadnu BiH, napisali knjigu u kojoj smo dokumentirali drugačije povijesne činjenice.'' – kaže Ćosić i dodaje da je nova knjiga utemeljena na ovoj iz 1999. godine, ali su dodane neke nove spoznaje do kojih se došlo u međuvremenu.
Autori su ušli u daleku povijest, u vrijeme Dubrovačke Republike i vladavine Turaka, preko Austro-Ugarske, Kraljevine Jugoslavije, do SFRJ.
Ističu da su sporna područja bila u hrvatskim katastarskim knjigama sve do 1974. godine kada se na temelju krivotvorine upisuju u katastar općine Neum.
''Mi jako dobro znamo da se granica određuje prema stanju u lipnju 1991. godine, odnosno onom koje je vrijedilo u trenutku osamostaljenja Hrvatske. No, bitno je ući u povijest da bi se stvari mogle objasniti.
Posebno jer je ovo strateški važno područje, jer se radi o moru i parku prirode.'' - kaže Ćosić i dodaje da se nije smjelo pristati na to da se na temelju krivotvorine u sporazumu iz 1999. prepusti dio hrvatskog teritorija BiH.
Na pitanje je li itko kontaktirao s njim ili s drugim autorima knjige kada su se počeli baviti tim istraživanjem i došli do spoznaje da je BH strana 1974. krivotvorila katastarske podatke, Ćosić odgovara da im se nikada nitko nije javio.
Navodi da su uoči izdavanja prve knjige čak bili u potpunoj medijskoj blokadi, da ih se i napadalo iz redova tadašnje službene politike. Kada je knjiga objavljena, kaže, došlo je do zastoja, potom se počelo govoriti o meritumu stvari, ali se sve izgubilo zbog bolesti pokojnog predsjednika Franje Tuđmana i izbora koji su uslijedili.
Ipak, Ćosić vjeruje da je upravo njegova knjiga pridonijela tome da nije došlo do ratifikacije sporazuma Tuđman – Izetbegović.
''Sam sporazum, kao i sve što ide uz njega, stajao je u ladici sve do 2005., kada je bivši premijer Ivo Sanader odjednom počeo dogovarati njegovu ratifikaciju. Tada smo opet krenuli u akciju podjele knjige, a ratifikacija je spriječena.'' – kaže ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva i napominje da je ovo treći put da s knjigom kreće protiv ratifikacije.
Svoju borbu smatra važnom jer Hrvatska s ovakvim razgraničenjem uz otočiće Veli i Mali školj te vrh Kleka gubi još i 10 kilometara četvornih mora.
Na pitanje može li sagledati sporazum Tuđman – Izetbegović u cjelini, a ne samo iz lokalne perspektive, odnosno bi li ga objektivno trebalo podržati ako hrvatska strana njime, uz to što na dubrovačkom području gubi, dobiva na graničnoj crti na drugim dijelovima, konkretno na razgraničenju na Uni, Ćosić kaže da je trebalo javno reći ako se polazi s takvih polazišta i ako se tako razmišlja.
''Ipak, mi ne nastupamo s lokalne razine, nego državne i radi se o državnoj granici.'' - zaključio je Ćosić.
Autori upozoravaju na činjenice
Knjigom o hrvatskoj granici na Kleku Ćosić i ostali autori već se treći put bore protiv ratifikacije sporazuma Tuđman – Izetbegović. Prvi put 1999., drugi put 2005., a treći put sada.
Veli i Mali školj te Punta Kleka po avnojevskim su granicama pripadali Republici Hrvatskoj. Nakon promjene Ustava, 1974. BiH krivotvori katastar i upisuje to područje u BiH.
''Treba preispitati cijelu graničnu crtu s Bosnom i Hercegovinom, jer ako postoji jedna šupljina, jedna nelogičnost, treba sve utvrditi ispočetka.'' – smatra povjesničar Ćosić
Profesoru povijesti istraživanja su životno opredjeljenje
Stjepan Ćosić rođen je 1964. u Makarskoj. Diplomirao je 1988. na Filozofskom fakultetu u Zadru povijest i sociologiju.
Od 1988. do 1992. predavao je povijest u dubrovačkim školama, a od 1992. do 1995. arhivist je u Državnom arhivu u Dubrovniku. Istraživao je Dubrovačku Republiku, na poslijediplomskom studiju kulturnu povijest istočne obale Jadrana, a nakon toga istraživao je povijest područja Dubrovnika.
Od 2003. ravnatelj je Hrvatskog državnog arhiva.
