Povećan broj zahtjeva za azil: Sve više bijegova iz BiH

Od početka 2014. godine naglo je porastao broj zahtjeva za azil državljana Bosne i Hercegovine u članicama Europske unije i zemljama koje su povezane sa šengenskim sistemom.

Prema podacima Europske komisije, državljani Bosne i Hercegovine su od početka ove godine podnijeli čak 85 posto više zahtjeva za azil u zemljama EU-a nego što je to bilo u istom razdoblju 2013. godine.

BiH mora početi rješavati pitanje broja jasno neosnovanih zahtjeva za azil koje i dalje podnose državljani BiH u nekoliko zemalja EU, rečeno je predstavnicima bh. vlasti na jučerašnjem sastanku s predstavnicima Europske komisije.

Institucije BiH moraju početi provoditi kratkoročne i dugoročne mjere koje uključuju kampanje za informiranje javnosti, istrage o suučesnicima i provođenje politika za poboljšanje socijalne i ekonomske inkluzije najranjivijih grupa koje najvjerojatnije imaju tendenciju da migriraju, uključujući romsku populaciju, preporuke su sa sastanka u okviru Mehanizma za praćenje dešavanja nakon liberalizacije viznog režima kojim su kopredsjedavali glavni tajnik Ministarstva sigurnosti BiH Bakir Dautbašić, Ioan-Drago Tudorache, šef odjela za međunarodne odnose, mobilnost i partnerstvo u Generalnoj direkciji za unutarnje poslove EK i Michela Matuella, šefica Odjela za BiH u Generalnoj direkciji za proširenje.

"Tim Europske unije je također podsjetio da je Mehanizam suspenzije viznog režima stupio na snagu u januaru 2014. godine. Na osnovu toga, zemlje-članice EU mogu zahtijevati od EK da u hitnoj situaciji i kao posljednju mjeru, razmotri mogućnost privremene suspenzije bezviznog režima za državljane trećih zemalja", navedeno je u priopćenju iz Delegacije EU u BiH povodom sastanka.

Mehanizam za praćenje događanja nakon liberalizacije viznog režima omogućava procjenu konzistentnosti postignutog napretka i održivosti određenih reformi. Stoga je sastanak pružio mogućnost za strukturiran pregled svih ostalih ciljeva predviđenih u četiri bloka Mape puta za viznu liberalizaciju.

Europska komisija je primila k znanju da sigurnost dokumenata u BiH može biti smatrana usklađenom s EU/ICAO standardima i potpuno provedena, iako je određena nesigurnost bila prisutna tijekom nekoliko mjeseci prošle godine zbog zastoja u izdavanju jedinstvenih matičnih brojeva. BiH je zamijenila sve stare putovnice novim biometrijskim dokumentima druge generacije, a u listopadu je bila među prvim zemljama u Europi koja je počela izdavati biometrijske putovnice treće generacije.

Bilo je riječi i o pripremi novog zakona o azilu BiH koji treba biti u potpunosti usklađen s pravnom stečevinom EU i najboljim relevantnim međunarodnim i evropskim praksama, kao i nacrt zakona o strancima na kojem BiH radi, a konačna verzija treba biti završena do kraja godine.

"Nadgledanje granica treba biti dodatno unaprijeđeno, a kapaciteti za graničnu kontrolu pojačani kada je riječ o treningu i opremanju. Otvaranje zajedničkog centra za policijsku suradnju u Trebinju je bilo dobar korak za jačanje prekogranične suradnje, no važno je da centar bude potpuno operativan što je prije moguće", preporuka je tima EU.

BiH treba uložiti dodatne napore u borbi protiv organiziranog kriminala i terorizma, naročito u provođenju strategije borbe protiv organiziranog kriminala i suprotstavljanja nasilnom ekstremizmu i radikalizaciji, rečeno je uz ostalo na sastanku. Borba protiv trgovine ljudima, financijskog kriminala i sistem borbe protiv pranja novca također treba dodatna unapređenja.

Diskriminacija i zaštita manjina još su kritične točke na nekoliko mjesta, u dijapazonu od potrebnog provođenja presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci protiv BiH, do ustanovljavanja sveobuhvatnog okvira za borbu protiv diskriminacije. Inkluzija ranjivih grupa, naročito romske populacije, te integracija povratnika, predstavljaju dva kompleksna izazova za koje su i dalje neophodna dodatna sredstva i stalna posvećenost, poručio je tim EU na sastanku s bh. dužnosnicima.