Okružni sud u Columbiji ponovno je odbio zahtjev supruge bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, osuđenog na doživotni zatvor za genocid i ratne zločine u Bosni i Hercegovini, nakon što se žalila da je Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) neopravdano odbio da je ukloni s liste posebno označenih i blokiranih osoba.
Razmatrajući žalbu Ljiljane Karadžić, supruge Radovana Karadžića, koja se odnosi na tvrdnje da je Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva financija Sjedinjenih Američkih Država neopravdano odbio njen zahtjev za uklanjanje s liste posebno označenih i blokiranih osoba (SDN), Okružni sud u Columbiji donio je odluku o odbijanju.
Ona je u svom najnovijem zahtjevu tvrdila da je odluka OFAC-a bila proizvoljna.
U odluci Suda je navedeno da se OFAC oslanjao na sudjelovanje Ljiljane Karadžić javnim događajima koji slave zločine i naslijeđe [njenog supruga], uključujući događaj na kojem je osporavana legitimnost Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).
''OFAC se također oslanjao na dokaze, uključujući izjave tužiteljice kojima javno brani Radovana ili iskrivljuje činjenice o bh. ratu, njene javne kritike MKSJ-a, uključujući javno karakteriziranje MKSJ-a kao 'nelegalnog' i 'malignog raka' i njeno odbijanje suradnje s naporima MKSJ-a za hvatanje Radovana'', stoji u odluci Suda.
Sud navodi i da je OFAC ukazao na osobne kontakte i prepisku, uključujući onu kada je pozivala svog supruga da se nikada ne preda vlastima.
Karadžić u svom zahtjevu tvrdi da OFAC-ove sankcije protiv nje nisu opravdane jer su se ti događaji dogodili ''prije više od 20 godina''.
''OFAC se nije oslanjao 'samo na 20-godišnje ponašanje tužiteljice u pomaganju svom suprugu da izbjegne uhićenje. Prikladno je razmotrio drugo prošlo ponašanje, kao i novije akcije, u donošenju svog zaključka. Među novijim akcijama je podnošenje lažnih ili obmanjujućih informacija od tužiteljice u vezi s njenim kontaktima s Radovanom dok je bio u skrivanju'', stoji u odluci.
Njen odvjetnik Peter Robinson za Detektor navodi da Karadžić u posljednjih 20 godina nije učinila ništa što bi opravdalo zadržavanje američkih sankcija te dodao da je Europska unija prije 14 godina ukinula iste sankcije.
''Veoma sam razočaran što sudovi Sjedinjenih Američkih Država nisu voljni intervenirati i ispraviti zloupotrebe povezane s američkim sankcijama'', kaže on.
Sud u svojoj odluci navodi da svatko na listi sankcija može podnijeti zahtjev za administrativno preispitivanje odluke OFAC-a, te da je Karadžić s djecom stavljena na SDN-ovu listu još u trenutku dok je njen suprug bio u bjekstvu jer su bili osumnjičeni da su mu pomagali da izbjegne uhićenje.
Karadžić i njena djeca su 2020. podnijeli zahtjev OFAC-u za uklanjanje sa SDN-ove liste. Oni su u svibnju 2023. podnijeli tužbu Okružnom sudu u Columbiji, tvrdeći da je OFAC neopravdano odugovlačio s odlučivanjem o njihovom zahtjevu za uklanjanje.
OFAC je u listopadu 2023. godine konačno odbio njen zahtjev, zaključivši da ona ''aktivno ometa ili predstavlja značajan rizik od aktivnog ometanja'' Daytonskog sporazuma ili zaključaka konferencije o implementaciji mira.
Usprkos tome, nakon što su njena djeca odustala od nastavka parnice, Karadžić je mjesec poslije podnijela izmijenjenu tužbu, ponovno osporavajući kašnjenje OFAC-a u odlučivanju o njenom zahtjevu i odluku o odbijanju njenog zahtjeva.
Skoro godinu dana poslije, Okružni sud u Columbiji je odobrio zahtjev OFAC-a za odbacivanje tužbe i odbio kao nevažeći zahtjev Karadžić, utvrdivši da je točka tužbe koja se odnosila na odugovlačenje postala nevažeća u trenutku kada je OFAC donio odluku.
Karadžić je podnijela i zahtjev za posredovanje, koji je Sud u svojoj odluci odbio.
Govoreći o ovom zahtjevu koji, kako kaže, nije uobičajen u postupku uklanjanja s liste sankcija, odvjetnik Robinson pojašnjava da se nadao da će, ako uspije uvjeriti administraciju predsjednika Donalda Trumpa da započne pregovore, oni mogli zauzeti drugačiji pristup sankcijama na Balkanu u odnosu na administraciju bivšeg predsjednika Joea Bidena.
Radovana Karadžića je u ožujku 2019. godine Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MMKS) osudio na kaznu doživotnog zatvora zbog genocida nad Bošnjacima iz Srebrenice, progona Bošnjaka i Hrvata širom Bosne i Hercegovine, teroriziranja stanovništva Sarajeva tokom opsade grada i držanja pripadnika mirovnih snaga UN-a kao taoce, piše Detektor.ba.
