Položaj žena u BiH: Žene će blokirati Vijeće ministara

Predsjedatelj Povjerenstva za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Mirsad Isaković je u razgovoru za Fenu ocijenio kako je položaj žena u BiH danas sigurno bolji nego što je bio, ali ni iz daleka nije onakav kakav bi trebao biti.

Kazao je da su datumi kao što je Međunarodni dan žena, obično prilika da se zbroje rezultati onoga što je urađeno u prethodnom razdoblju, te istaknuo kako iz više razloga nije zadovoljan rezultatima u protekloj godini.

Diskriminacija

Naveo je kako su zajedno s Agencijom za ravnopravnost spolova radili anketu koja se bazirala na 3.300 anketiranih, a anketirana je ženska populacija od 10 do 55 godina.

''Od tih 3.300 anketiranih, njih 49 posto je izjavilo da je bilo diskriminirano, odnosno doživjelo nasilje u obitelji barem jednom. Još više zabrinjavajući podatak je bio da je 14,9 posto njih izjavilo da je u zadnju godinu dana doživjelo jedan od oblika nasilja'', kazao je Isaković.

Istaknuo je kako nije zadovoljan ni učešćem žena u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti.

''Ono što često znam spomenuti je Zakon o ravnopravnosti spolova i član 20. koji kaže da zastupljenost žena treba da bude 40 posto i u zakonodavnoj i u izvršnoj vlasti. Vidite primjer Vijeća ministara, oni koji su donijeli taj zakon ne provode ga'', kazao je Isaković.

Niže razine ugrožavaju žene

Za Isakovića je zabrinjavajuće i ono što se događa na nižim razinama vlasti.

''Navest ću primjer samo dvije županije, Zeničko-dobojske i Hercegovačko-neretvanske, gdje nemate ni jednu ženu u izvršnoj vlasti. Ako hoćete dalje, u zakonodavnoj vlasti, recimo, imate općina gdje nema ni jedne žene u općinskim vijećima. Primjer je recimo Kakanj'', rekao je Isaković.

Posebno je naglasio izmjene i dopune Izbornog zakona i Zakona o Vijeću ministara BiH.

Podsjetio je da je Povjerenstvo za ostvarivanje ravnopravnosti spolova, na tematskoj sjednici u rujnu 2015. godine, došlo do zaključaka da je zastupljenost žena u tim organima jako slaba.

Blokada vlasti

''Izrazili smo svoje nezadovoljstvo i ukazali kako bi se to moglo ispraviti. Uputili smo u proceduru izmjene i dopune Zakona o Vijeću ministara BiH, gdje smo rekli da taj zakon treba da stupi od 2018. godine, dakle od sljedećih općih izbora, i da bude obvezno učešće 40 posto žena u Vijeću ministara, s mogućnosću da Parlamentarna skupština ne potvrdi mandat Vijeća ministara ukoliko ne zadovoljava te uvjete'', pojasnio je Isaković, te dodao da su predložene izmjene i dopune Zakona o Vijeću ministara trenutno u proceduri.

Istaknuo je da ga posebno zabrinjava to što prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, u kojem je predviđeno da bude 50 posto žena na listama, sa naizmjeničnim redoslijedom, nije naišao na podršku ni u samoj Komisiji.

Isaković je podsjetio kako je Povjerenstvo imalo i prijedlog zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, navodeći kako misli da je to zakon koji je potreban ovoj državi, i to na nivou države, pogotova ako imamo u vidu ''bijelu kugu''.

Imali su javne rasprave sa svim relevantnim psiholozima, liječnicima, predstavnicima vjerskih zajednica, a članovi Povjerenstva su insistirali da se traži mišljenje i od entitetskih vlasti. Povjerenstvo se nije izjašnjavalo o prijedlogu tog zakona dok ne dobije ova mišljenja.

Isaković ipak na kraju ističe da nije sve tako crno te da ima i pozitivnih stvari.
Povjerenstvo će, kako kaže, i dalje odlučno raditi na promociji prava žena, ali i suprotstaviti se retrogradnim procesima.