Politika kao barijera ostvarenju pravde za žrtve

Haški tribunal je u skoro 25 godina postojanja procesuirao i istražio veliki broj predmeta, ali je njegov utjecaj u regiji smanjen zbog političke neodgovornosti, revizionizma i negiranja zločina, rečeno je na konferenciji u Sarajevu.

Konferenciju o zaostavštini Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), koja se održava u naredna tri dana u Sarajevu, otvorio je hrvatski član predsjedništva Dragan Čović, koji je kazao da je sud uradio značajan posao, piše BIRN.

''Volio bih da mogu iznijeti zajednički stav svih članova Predsjedništva BiH ali nije tako. Dvadeset i dvije godine nakon okončanja užasnog rata na području BiH svi imamo neko svoje stajalište, što se može vidjeti i po ovom pitanju. Svjesni smo da vaš zadatak nije bilo pomirenje, već potraga za istinom i pravdom'', rekao je Čović.

On je dodao da je na području BiH izvršeno etničko čišćenje i strašni zločini, veliki broj kojih nikada nije procesuiran.

''Ogroman je broj neistraženih ratnih zločina. Duboko vjerujem da institucije BiH drugačije gledaju na ovaj probleme nego ranije. Rekli ste da su najodgovorniji već bili u doticaju sa sudom, ali mi ne vjerujemo tako. Vjerujemo da postoji selektivnost u tome. Tri strane imaju različit pogled na rad Tribunala, posebno na različite sastave Vijeća'', kazao je Čović.

Čović je kazao da se treba učiniti napor da se depolitiziraju ratni zločini, te da se uradi nešto po pitanju pomirenja, do kojeg nije došlo.

Predsjednik Haškog suda Carmel Agius se zahvalio svim bivšim i sadašnjim radnicima Tribunala na njegovoj uspješnosti.

''Ova konferencija će biti vrhunac postojanja međunarodnog suda'', kazao je Agius.

Na konferenciji je prikazana i video poruka posljednjeg živog tužioca iz Nirnberškog procesa nakon Drugog svjetskog rata Benjamina Ferenca, koji je kazao da je Haški tribunal „hrabar i težak eksperiment za svijet“.

„Drago mi je da je ovaj sud osnovan i da se može doći do zadovoljenja pravde a to će odrediti našu sposobnost da se nosimo s problemima u budućnosti. Pravo i pravda su važni, svi smo mi ljudska bića i imamo pravo na pravdu i dostojanstvo“, kazao je on.

Glavni Haški tužitelj Serge Brammertz se posebno zahvalio žrtvama koji su u velikom broju svjedočili i omogućili optuženje 161 osobe u Haagu.

''Žrtve nas podsjećaju na to zašto je formiran Tribunal i zašto je ovaj posao važan. Mnoge žrtve u svijetu ne mogu ni da očekuju pravdu koji trpe. Zločini se svakodnevno čine u Siriji, Kongu, ali inicijative za pravdu ne postoje u svijetu danas'', kazao je on.

Brammertz se također osvrnuo na politizaciju ratnih zločina u BiH i kazao da je politička klima značajna barijera za ostvarivanje pravde.

„Upečatljiva je glorifikacija zločinaca i negiranje zločina“, rekao je Brammertz.

Jocn Hocking iz ureda Registrara Haškos suda se u svom obraćanju podsjetio na samo otvaranje Tribunala.

„Sjećam se pozajmljene odore, toga da nismo imali sudnice, zatvora, proračuna... Bez pravilnika. Sjećam se skepticizma... Mjesecima sam živio s utiskom da sam na kormilu broda koji nikad neće otići s brodogradilišta“, rekao je Hocking i dodao da će međunarodna pravda zaživjeti zbog Haškog suda.