Podijeljene reakcije stručnjaka na Priebeov izvještaj

Glavni zaključci ekspertskog izvještaja o vladavini prava u Bosni i Hercegovini koje je jučer Europskoj komisiji i vlastima BiH iznio pravi ekspert Reinhard Priebe, za neke od stručnjaka koje je kontaktirala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) jesu znak da se sadašnji saziv Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) mora mijenjati.

Predsjedavajući ovog tijela Milan Tegeltija, s druge strane, smatra da izvještaj i “nije toliko loš koliko je mogao biti”.

Bez prijedloga za izlaz iz situacije

Odvjetnik s velikim iskustvom rada na predmetima ratnog zločina, Miodrag Stojanović kaže da je s profesionalnom radoznalošću očekivao ovaj izvještaj i da su njegovi glavni nalazi očekivani, ali da ono što je razočaravajuće jeste samo konstatacija stanja i “ni korak dalje od toga”.

“Očekivao sam da daju bilo kakav konkretan prijedlog za izlazak iz ovog stanja u kojem se nalazimo”, kaže Stojanović.

Kao jedno od rješenja dubokih problema svih stupova pravosuđa u BiH, kako je izvještaj zaključio, za državnog suca Branka Perića jeste raspuštanje trenutnog saziva VSTV-a.

“Da se dovedu drugi ljudi koji će svojim djelovanjem, moralnim integritetom i profesionalnošću, vratiti povjerenje građana u instituciju”, kaže Perić, dok je u jučerašnjem izvještaju upravo gubitak povjerenja javnosti u pravosuđe istaknut kao jedan od najvećih problema.

Perić smatra da bi se promjena sadašnjeg saziva VSTV-a mogla napraviti usvajanjem novog zakona o ovoj instituciji, ali i na neki drugi način.

Igor Golijanin, predsjedavajući izaslanstva iz BiH kojoj je Priebe priopćio zaključke, kaže kako predstavnici EU traže reforme VSTV-a i donošenje mnogih zakona koji reguliraju ljudska prava.

“I predstavnici EU iz Bruxellesa, ali i iz ureda u Sarajevu, bili su vrlo isključivi u svojim zahtjevima”, kaže Golijanin za BIRN BiH.

Jasna dijagnoza pravosudnog problema

Glavni zaključci izvještaja navode kako je pravosuđe u BiH u cjelini u dubokoj krizi, kako je narušeno povjerenje javnosti u njegov rad te da se ono ne može izboriti sa slučajevima ozbiljne korupcije i kriminala, između ostalog i zbog političkih pritisaka. Kao najodgovorniju instituciju za takvo stanje izvještaj je naveo VSTV. Prema zaključcima izvještaja, VSTV je pod političkom kontrolom i utjecajem i ne uspijeva provesti ključne reforme pravosuđa u BiH.

Za suca Perića izvještaj je “jasna dijagnoza pravosudnog problema”, ali on nije siguran da će nositelji pravosudnih funkcija uspjeti “poduzmu mjere na ‘liječenju’”.

“Nisam pretjerani optimista, ali nešto će se morati mijenjati. Tu postoje zadaci za politički nivo, jer je posebno bitno donijeti zakon o VSTV-u i zakon o Višem sudu BiH”, kaže Perić osvrćući se na dio izvještaja u kome se naglašava važnost uspostavljanja drugostupanjskog suda na državnoj crazini.

Odvjetnica Nina Kisić, koja ima iskustvo rada na predmetima ratnih zločina u Haaškom tribunalu i Sudu BiH, kaže kako u izvještaju stoji da je VSTV kao tijelo neophodno, ali da je potrebno izmijeniti procedure za biranje članova ovog vijeća. Ona naglašava dio izvještaja o važnost da se disciplinske procedure i tijela unutar VSTV-a moraju radikalno reformirati.

Sudac Perić također ističe važnost ovog dijela izvještaja zbog toga što su disciplinska vijeća, koja donose odluke, većinom sastavljena od članova VSTV-a, protiv kojih se također vode neki od postupaka.

Perić kaže da takva praksa pokazuje sustav odgovornosti VSTV-a kao institucije i članova Vijeća, te odgovornost osoba koje upravljaju pravosudnim institucijama.

Govoreći o poljuljanom povjerenju građana u pravosudni sustav, zbog percepcije o korupciji i kriminalu, on kaže da je “stanje mnogo gore nego što bi to neko, iščitavajući sam izvještaj, mogao zaključiti”.

“Nije to samo problem korupcije, već potpune neefikasnosti sustava, politike procesuiranja, jer se pravosuđe danas bavi ‘bagatelnim’ kriminalom, a ne ozbiljnim, na što se i ukazuje u izvještaju”, kaže Perić.

Tegeltija nedostupan

Predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija nije bio dostupan za komentar novinarima BIRN-a BiH. On je na svom Facebook profilu – nedugo nakon što je Priebe u Bruxellesu iznio zaključke na sastanku kome je prisustvovao Tegeltija – rekao da zaključci za njega nisu iznenađujući i da su za zaključke odgovorni političari, obavještajci i mediji.

“Iako generalno vrlo kritičan prema vladavini prava u BiH, pa i prema pravosuđu, rekao bih da, s obzirom na svu političko-paraobavještajno-medijsku kampanju koja je vođena u proteklo vrijeme, on i nije toliko loš po pravosuđe koliko je to mogao biti s obzirom na sav trud i resurse uložene da se pravosuđe prikaže u maksimalno lošem svjetlu”, napisao je predsjednik VSTV-a i dodao da Priebe, iako je pokušao biti maksimalno objektivan, kako kaže Tegeltija, nije mogao “u cijelosti zanemariti ovaj, do te mjere isforsirani, politički, kanalisani medijski pritisak”.

Goran Nezirović, član VSTV-a, za BIRN BiH kaže da će svoje mišljenje o izvještaju iznijeti na narednoj sjednici Vijeća, na kojoj se nada da će izvještaj biti razmatran.

“Od ključne važnosti je da se svi nadležni domaći akteri odmah posvete iskrenom provođenju preporuka i reformskih mjera i unapređenja stanja u pravosuđu. (…) Ne sviđa mi se ni ono što je kolega Tegeltija poručio iz Bruxellesa, te upravo zbog takvih stvari smatram da je dobro da se o izvještaju prvo porazgovara na sjednici VSTV-a”, kaže Nezirović.

Loša suradnja državnih i entitetskih sudova

Dio objavljenih zaključaka izvještaja odnosi se na rješavanje najsloženijih predmeta ratnih zločina. Potreban je novi poticaj, prema izvještaju, kako bi se osiguralo da protok vremena ne dovede do nekažnjavanja počinitelja.

“Apsolutno ponovo je naglašena potreba usvajanja Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina i puno aktivnijeg procesuiranja”, kaže Kisić.

U zaključcima izvještaja se navodi i loša suradnja državnih i entitetskih sudova i potreba da oni surađuju bolje. Odvjetnik Stojanović kaže da je ovo jedan od dijelova izvještaja s kojim se ne slaže jer su njegova iskustva drugačija.

“Moje iskustvo u predmetima u kojima se ja pojavljujem, predmetima ratnih zločina, ta suradnja je OK… Tu nisam vidio neko nerazumijevanje”, kaže Stojanović. Kao primjere navodi također i predmete organiziranog kriminala u kojima je došlo do razdvajanja postupaka, koji su potom proslijeđeni entitetskim sudovima, gdje su i procesuirani.

On se osvrnuo na još jedan dio zaključaka izvještaja koji naglašava potrebu da Ustavni sud preuzme veću odgovornost i “igra središnju ulogu u ostvarivanju visokih standarda ljudskih prava u zemlji”.

Stojanović kaže da njegovo iskustvo ne pokazuje ovaj potencijal Ustavnog suda, jer se po dvije godine čeka odluka po apelaciji.

“Lutanje u različitoj praksi kada je u pitanju procesuiranje ratnih zločina i primjena Kaznenog zakona BiH, odnosno Kaznenog zakona SFRJ nakon odluke u predmetu Maktouf i Damjanović pokazalo je da je Ustavni sud apsolutno participirao u građenju prakse koja se pokazala neadekvatnom i kod Suda BiH”, kaže Stojanović.

Izaslanstvo Europske unije u BiH jučer je u priopćenju navela kako podržava zaključke izvještaja stručnjaka i kako se zahtjevi građana za pravdom moraju saslušati i ozbiljno razmotriti.

“U pitanju je kredibilitet pravosuđa, kao i političkih vlasti”, naveli su u priopćenju.