Pobjeda Bunskih kanala, Kordić dobio pismo potencijalnog investitora

Gradsko vijeće Grada Mostara današnjoj dvadesettrećoj sjednici usvojio je Odluku o pristupanju izrade izmjena i dopuna prostornog plana Općine Mostar kojim se iz prostornog plana brišu lokaliteti za izgradnju MHE Buna 1 i Buna 2.

Kao razlog brisanja naveli su da je tok rijeke Neretve svojevrsni prirodni spomenik i kao takav potrebno ga je zaštiti. Iz istog razloga zaštite predloženo je i ukidanje dviju minihidrolektrana na rijeci Drežnici.

Za ovu Odluku glasao je 31 vijećnik.

Kamenolom Kuti Livač

Tijekom rasprave vijećnici HRS-a uložili su amandman kojim su zatražili izmještanje iz prostornog plana i kamenolom Kuti Livač koji je dozvole dobio ''na temelju upitne dokumentacije''.

''Kamenolom je 137 metara od kuća, prostor je miniran i nema pristupni put. Moramo biti odgovorni prema ovim ljudima koji ovdje žive, ne vidim razlog zašto da ovaj kamenolom ostane tu'', kazala je Vesna Šunjić.

Na ovu izjavu osvrnuo se i predsjednik Vijeća Salem Marić koji je naveo kako se imao priliku ranije sastati s predstavnicima Udruženja Kuti Livač, i to, kako je kazao Srbinom, Hrvatom i Muslimanom koji su mu ''htjeli poručiti kako su svi podjednako ugroženi zbog kamenoloma'', Objasnio je kako Vijeće ovaj kamenolom ne može skidati s prostornog plana jer je investitor već ostvario pravo ranijim dozvolama.

''Moj odgovor njima je bio ovakav: Jeste li vi svjesni da ste došli kod Predsjednika Vijeća koji bi trebao štiti Zakone i propise koje je donio. Tražite od nas da mi skinemo nešto što je već usvojeno i na osnovu čega su ljudi dobili određene koncesije, ugovore i ostalo. Imate Sud i mi ćemo poštivati odluku Suda'', kazao je Marić objašnjavajući kako ne mogu ulaziti u nešto što je sada predmet Suda.

''Ja ovo sigurno neću skidati s prostornog plana dok se ne završi Sudski spor'', dodao je.

Opasku je iznijela i Boška Čavar vijećnica Naše stranke rekavši kako građani zbog ''nekih pogodovanja nekom često završe u dugogodišnji i preskupim sudskim procesima''.

''Prvo ide investitor tek se onda razmišlja o građanima'', istaknula je.

Razlika Bunskih kanala i kamenoloma Kuti Livač

Gradonačelnik garada Mostara Mario Kordić kratko je objasnio kako se ne ide na ruku investitorima nego svim građanima. Kada je u pitanju razlog zašto se nešto može brisati iz prostornog plana, a nešto ne objasnio je da je ''velika razlika između Bunskih kanala, rijeke Drežnjanke i kamenoloma Kuti Livač''.

''Tamo (Kuti Livač) je proces odmakao u jednom smjeru i naša neka ad-hok odluka samo iz empatije prema tim ljudima, koje apsolutno svi razumijemo, uvest će nas u jednu vrlo nezgodnu i spornu situaciju s obzirom da je tema sudskog spora'', pojasnio je.

Kordić je govoreći o brisanju lokaliteti za izgradnju MHE na Bunskim kanalima kazao kako je ranije dobio i ''prijeteće pismo potencijalnog investitora koji je imao ambicije tamo graditi''.

''U njemu se prijeti nekakvim konsekvencama ukoliko se ovo dogodi. Međutim, ovdje se pozivamo na akte viših razina vlasti. Bunski kanali ne postoje ni u Županijskom prostornom planu, a i Parlament Federacije BiH je donio izvjesne odluke koji priječe izgradnju ovakvih objekata, tako da smo mi kao Grad zaštićeni'', naveo je.

Okončana dugogodišnja borba

Brisanjem mHE iz aktualnog Regulacionog odnosno Prostornog plana i u konačnici gradski vijećnici podržali su nastojanja brojnih ekoloških udruga trajnu zaštitu Bunskih kanala. Ovime je napokon okončana dugogodišnja borba Udruga za očuvanje prirode, stanovništva ne samo Bune, nego i cijelog Mostara i svih onih koji žele očuvati prirodne resurse i koristiti na ekološki osviještenim i održivim temeljima.

Izdavanje dozvola za male hidroelektrane na Bunskim kanalima, svojevrsnom prirodnom fenomenu i spomeniku prirode južno od Mostara, pratile su brojne kontroverze. Borba eko aktivista s investitorom Hercegovina građevinsko zanatstvo d.o.o. Mostar, koji je od Vlade HNŽ dobio koncesiju na gradnju minihidroelektrana, trajala je dugih osam godina.

Međutim, predstavnici mještana Buna i Blagaj te koordinacije većeg broja različitih eko-udruga, kao i ekološke udruge 'Majski cvijet' protivili su se traženoj izgradnji dviju malih hidroelektrane na zaštićenom području prirode.

Borba eko aktivista iz "Majskog cvijeta" samo je jedna u nizu onih koje se vode za rijeke širom Bosne i Hercegovine, gdje je do sada izgrađeno 119 mini hidroelektrana. Većina njih je izgrađena od poticaja koje dajemo mi – građani Bosne i Hercegovine. Cijena po kojoj se od investitora mini hidroelektrana otkupljuje električna energija duplo veća od tržišne, jer je subvencionirana, tako da su mini hidroelektrane trenutno najunosniji biznis u Bosni i Hercegovini.