Objavljivanje intimnih snimaka nastalih u odnosu povjerenja bez pristanka snimane osobe od sada je u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) jasno definirano kao kazneno djelo. Po mišljenju pravnice i koordinatorice programa Sarajevskog otvorenog centra Amine Dizdar, kako je kazala u razgovoru za Fenu, izmijenjeni Kazneni zakon FBiH predstavlja značajan iskorak ka skidanju stigme sa žrtava i preusmjeravanje krivice na počinitelje.
Novi Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine stupio je na snagu 9. kolovoza, a dodan je članak koji regulira kazneno djelo "Zlouporaba snimke spolno eksplicitnog sadržaja".
Po tom članku, onaj tko zlouporabi odnos povjerenja i bez pristanka snimane osobe učini dostupnim snimku spolno eksplicitnog sadržaja koja je snimljena uz pristanak te osobe za osobnu upotrebu i na taj način povrijedi njezinu privatnost, bit će kažnjen kaznom zatvora do tri godine.
Ista kazna je propisana i za osobu koja uporabom računalnog sustava ili na drugi način izradi novu ili preinači postojeću snimku spolno eksplicitnog sadržaja i tu snimku upotrijebi kao pravu te time povrijedi privatnost osobe na toj snimci.
Onaj tko kazneno djelo iz ovog članka učini putem računalnog sustava ili mreže, zbog čega je snimka postala dostupna većem broju osoba, bit će kažnjen zatvorom od šest mjeseci do pet godina.
Dizdar kaže da sada kazneno zakonodavstvo prepoznaje način izvršenja kaznenog djela kroz informacijsko-komunikacijske tehnologije i ističe da novi zakon pravi distinkciju između neovlaštenog optičkog snimanja i zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja.
To je, po njezinom mišljenju, značajan napredak u pružanju zaštite žrtvama rodno zasnovanog nasilja i jedna je od izmjena koju je Sarajevski otvoreni centar zagovarao.
Napomenula je da namjerno koristi naziv "zlouporabe snimaka eksplicitnog sadržaja" kako je i navedeno u zakonu umjesto "osvetnička pornografija" jer postoje određene kritike na ovaj izraz s kojima se ona osobno slaže.
"Riječ 'osvetnička' upućuje na to da je žrtva na neki način prouzročila ovo kazneno djelo svojim ponašanjem koje je kod počinitelja izazvalo poriv za osvetom. Time se poručuje da žrtva snosi dio odgovornosti, a počinitelj se djelomično opravdava. S druge strane, riječ 'pornografija' izjednačava privatni snimak snimljen za korištenje u osobne svrhe s javno dostupnim sadržajem namijenjenim za distribuciju te se na taj način žrtve prikazuju kao osobe koje su pristale biti 'porno glumicama''', objašnjava Dizdar.
Podsjetila je da se ranije ovaj oblik nasilja u Kaznenom zakonu FBiH mogao podvesti pod članak 189. pod uvjetom da je žrtva bez znanja i pristanka snimljena.
Dizdar naglašava da je na taj način zakonodavac stigmatizirao žrtve koje su dale pristanak za snimanje u nekom odnosu povjerenja koje je kasnije zlouporabljeno objavljivanjem snimka i proglasio ih nepodobnim žrtvama.
"Stoga se uvođenjem novog članka 189a mijenja to stajalište i vrlo jasno zauzima stav da je zlouporaba povjerenja kažnjiva, krivica se prebacuje sa žrtve na počinitelja, što je oduvijek trebao biti slučaj", kazala je.
U razgovoru za Fenu, ukazala je na još jednu važnu stvar u ovom članku, a to je sankcioniranje umjetno kreiranog eksplicitnog sadržaja, što je sve češća pojava i nešto "s čim se tek trebamo uhvatiti u koštac".
Tome, kaže, najbolje svjedoči slučaj "Telegram" iz Srbije koji je ogoljen zahvaljujući aktivistkinjama koje su se infiltrirale u grupe za razmjenjivanje fotografija žena, djece, članica obitelji. Korišteni su i automatizirani programi koji uklanjaju odjeću sa žene na fotografiji i bez obzira na to što se radi o umjetno kreiranom sadržaju, fotografije izgledaju realno i nanose štetu žrtvi.
"Ako tome još dodamo i teže kažnjavanje kaznenog djela počinjenog iz mržnje, koje ne znači nužno mržnju prema određenoj skupini već targetiranje te osobe zbog pripadnosti toj skupini koje je čini ranjivom, kao što su žene i LGBTI osobe, onda bismo mogli govoriti i o većim kaznama nego što ih ovaj član predviđa", mišljenje je sugovornice Fene.
Navela je i podatke statistika koji pokazuju da je više od 90 posto umjetno generiranih snimaka zapravo pornografskog sadržaja i da se u više od 90 posto tih snimaka radi o ženama, što sugerira da ova djela često mogu biti motivirana predrasudama prema ženama.
Dizdar smatra da novi članak izmijenjenog Zakona neće riješiti ovaj problem, ali da je predviđanje zakonskog uporišta za sankcioniranje ovakvog ponašanja prvi korak u njegovom rješavanju.
Komentirajući sankcije predviđene kaznenim zakonom, kazala je da imaju i preventivnu, odnosno odvraćajuću funkciju.
"Međutim, znamo da to samo po sebi nije dovoljno i da postojanje kazne ne sprječava počinitelje kaznenih djela da ih izvrše. Stoga je svakako potrebno poduzimati i određene preventivne mjere", zaključila je Dizdar, pojašnjavajući da se u pogledu prevencije kroz djelovanje izvan zakona može mnogo učiniti.
To su, navodi, edukacija policije, tužitelja, ulaganje u tehnologiju koja će omogućiti bh. organima borbu protiv novih tehnoloških izazova, podizanje svijesti kroz kampanje koje imaju cilj ukloniti stigmu sa žrtava i ohrabriti ih da prijave takva kaznena djela bez bojazni od predrasuda i osuđivanja.
"Bez toga ne možemo očekivati veći broj prijava. Odgovornost imaju i kompanije koje upravljaju platformama koje se koriste za distribuiranje takvih snimaka", dodala je.
Po njezinom mišljenju, sada, kada je kriminalizirano ovo konkretno ponašanje, institucije će možda konačno biti u mogućnosti da raspolažu točnim podacima o broju prijavljenih slučajeva kaznenog djela zlouporabe snimaka eksplicitnog sadržaja.
U Hrvatskoj je ova zlouporaba snimaka postala kazneno djelo 2022. godine, u Crnoj Gori krajem 2023. godine, dok je u Srbiji najavljeno da će to kazneno djelo biti uvršteno u Kazneni zakonik te da bi od jeseni trebalo biti usvojeno.
