Opet smo najgori

Ekonomski rast BiH je ispod mogućnosti zemlje, što otežava smanjenje stope nezaposlenosti, dok česti zastoji političke prirode sprječavaju provođenje strukturalnih reformi s kojima se ionako kasni, navedeno je u Pregledu provođenja ekonomskih reformi za zemlje zapadnog Balkana i Turske.

Bez strategije

Upozorava se kako Ekonomski program reformi BiH za razdoblje 2017 - 2019. ne sadrži plan strukturalnih reformi s koherentnom strategijom za cijelu zemlju, a procjene i preporuke Europske komisije iz prošle godine su uglavnom izignorirane, pišu Nezavisne novine.

Također, navodi se da i dalje ne postoji ni pokušaj reforme obrazovnog sustava koji bi bio usklađen s potrebama na tržištu, a glomazni, komplicirani i neefikasni javni sektor sprječava rast ključnih grana poput turizma i informacijskih tehnologija. Posebno brine, kako ističu, snažan rast vanjskog duga, posebno u RS, koji, kako upozoravaju, već doseže 60 posto bruto domaćeg proizvoda.

Ukupan dug BiH, kako navode, iznosi 40 posto, međutim, posebno upozoravaju na to da je trend rasta u proteklih nekoliko godina veoma zabrinjavajući.

"Pristup međunarodnim financijskim tržištima je ograničen, a domaći izvori financiranja su već sada protegnuti do krajnjih granica. Ta činjenica predstavlja glavno ograničenje za provođenje već ionako zakasnjelih javnih investicija. Javna potrošnja je i dalje u značajnoj mjeri usmjerena k potrošnji i preraspodjeli, dok se poslovično zapostavljaju potrebe za investiranjem", navedeno je u dokumentu.

Opterećenje na zarade

Dodaje se kako je oko 70 posto javnog duga prema inozemnim kreditorima, od čega se najveći dio odnosi na međunarodne financijske institucije poput Međunarodnog monetarnog fonda, Europske investicijske banke i Svjetske banke, a većina njihovih kredita je uvjetovana. Servisiranje javnog duga više je nego udvostručeno proteklih godina, a što je još gore, Europska komisija predviđa da će sljedeće godine javni dug doseći čak šest posto ukupnog BDP-a.

"To će posebno otežati refinanciranje javnog duga. Osim toga, već sada izražena potreba za refinanciranjem, opetovano izdavanje vladinih obveznica u 2015. i 2016, kao i ograničenost i djelomičan zastoj u pristupu drugim izvorima financiranja, mogu dovesti u pitanje fiskalne projekcije", naveli su.

Velika prepreka značajnijem smanjenju nezaposlenosti, kako se navodi, je i dalje veliko opterećenje na zarade, što, kako upozoravaju, doprinosi jačanju sive ekonomije.

"Također, oštar pad u prihodima iz doprinosa za socijalnu zaštitu je iznenađujući, s obzirom na očekivani solidan rast zaposlenosti", naveli su oni, čime se, istina posredno, ponovo stavlja znak sumnje na službene statistike bh. institucija o povećanju zaposlenosti.

Najgori u Europi

Međutim, ni tu nije kraj poražavajućim podacima Europske komisije, navode Nezavisne novine. U izvještaju se ističe kako je poslovni ambijent u BiH najgori u Europi.

"BiH je s udjelom od 34 posto bruto domaćeg proizvoda u 2015. u odnosu na 98 posto prije rata jedna od najmanje integriranih ekonomija u regionu. Posebno brine gubitak konkurentnosti zbog zastarjelih tehnologija, fragmentiranog unutarnjeg tržišta, netarifnih trgovinskih barijera poput kompliciranih procedura za izvoz, nedostatka koordinirane kontrole na graničnim prijelazima, slabe granične infrastrukture i nedostatka ciljanih mjera za zadovoljavanje europskih sanitarnih i fitosanitarnih standarda", navedeno je.

BiH, također, nema adekvatne politike kojima bi planirala razvoj, a tome posebno doprinose loši statistički podaci i zastarjele računovodstvene prakse.