Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti

Krizni stožeri i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se s kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantena građanima koji su doputovali u državu iz inozemstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.

Sugovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) navode kako građanima u karanteni u Federaciji nisu na vrijeme bila dostavljena rješenja o ograničavanju slobode kretanja niti su nadležni uspostavili jasne i transparentne procedure što je, prema mišljenju pravnika, ugrozilo ljudska prava osoba u karanteni.

Nakon što je u Federaciji ukinut karantenu za osobe za koje se sumnja da su zaražene koronavirusom, sudovi bi uskoro mogli odlučivati jesu li odluke o uspostavljanju karantene i smještaju u njih bile zakonite.

Krizni stožer Grada Srebrenik, ranije je uveo karantenu za Mjesnu zajednicu (MZ) Srednja Špionica, nakon što su se pojavili slučajevi zaraze koronavirusom. Takva odluka nije u njihovoj nadležnosti, smatra odvjetnica iz Srebrenika Marjana Marković, punomoćnica mještana Srednje Špionice koja ih zastupa u tužbi.

“Primjećuje se propuštanje poduzimanja niza radnji, od strane tih osoba koje su donijele odluke, koji utiču na osnovna ljudska prava i temeljne slobode samih mještana”, kaže Marković.

Tužiteljstvo provjerava prijave

Marković smatra da Krizni stožer Srebrenika nije dovoljno razmotrio život i zdravlje ljudi koji žive u tom selu kada je donio odluku. Ona je također mještanka Srednje Špionice i kaže da su tijekom karantene povremeno dobivali kruh, mlijeko i voće što su bile donacije privrednika.

“Ti uvjeti, ako su već stavili ljude u karantenu podrazumijevaju da ljudi imaju pravo na neki obrok, a pojedini ljudi su dobivali jedan kruh ili sedmočlana obitelj koja je dobila dva litra mlijeka”, navodi ona i dodaje kako su informacije o broju zaraženih i druge slične informacije saznavali preko društvenih mreža, poput Facebook profila gradonačelnika Nihada Omerovića.

Marković ističe kako nitko nije došao da ih informira, uputi na pravila ponašanja i uruči anketne listiće za popuniti. “Jedini zaključak koji znamo je od datuma 29. ožujka na Facebook stranici Nihada Omerovića, piše zapisnik sa sjednice”, kaže Marković.

Ona dodaje kako je u Srebreniku opremljen izolatorij za potrebe zaraženih osoba od koronavirusa i da je on svojim kapacitetima mogao primiti sve zaražene iz Srednje Špionice, ali da to nije urađeno nego je zatvoreno cijelo selo. BIRN BiH je ranije pisao o izolatoriju u Srebreniku čiju izgradnju provjerava Kantonalno tužiteljstvu u Tuzli.

Jedan od ključnih problema s kojim su se suočili mještani, kako kaže Marković, jest zabrana slobode mišljenja i govora, jer im je, tvrdi ona, za svaku javno izgovornu riječ ili stav došla policija s upozorenjem.

“Citirat ću vam jednog djeda koji je iz sela, a čije su me riječi potresle: ‘Ja sam dva rata preživio, ovog logora vidio nisam’”, prepričala je Marković.

Iz Tužiteljstva Tuzlanskog kantona, glasnogovornik Admir Arnautović kaže da su do sada zaprimili jednu prijavu koju je napisao punomoćnik u ime deset mještana Mjesne zajednice (MZ) Srednja Špionica.

“U prijavi se navodi da prijavljuju članove kriznog stožera civilne zaštite i načelnika kao odgovornu osobu, kao zapovjednika stožera. Mi smo formirali predmet i on je u fazi provjera. Provjerit će se na šta se točno prijava odnosi, na koja kršenja i zloupotrebe, nakon čega ćemo zauzeti stav”, kazao je Arnautović za BIRN BiH.

Kako stoji u kaznenoj prijavi, mještani smatraju da postoji osnovana sumnja da su članovi Gradskog stožera civilne zaštite grada Srebrenika počinili kazneno djelo ‘zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja’ na način što su 29. ožujka stavili u izolaciju odnosno karanteni MZ Srednja Špionica.

U prijavi se navodi da su članovi kriznog štaba znali da Odluku o stavljanju u karantenu donosi federalni ministar na osnovu epidemiološkog izvještaja Federalnog zavoda za javno zdravstvo, a da o izolaciji odlučuje nadležni kantonalni ministar na osnovu epidemiološkog izvještaja nadležnog kantonalnog zavoda uz konsultiranje stručnog ekspertnog tima nadležnog kantona, što u Srednjoj Špionici nije bio slučaj. Karantena u ovom naselju u Srebreniku ukinut je dvija tjedna od uspostavljanja.

Žalbe na kršenje prava na žalbu

BIRN BiH je ranije pisao o problemima koje imaju osobe koje su smještene u karanteni Ortiješ u blizini Mostara, a nakon što su bili u kućnim izolacijama. Sugovornici su tada kazali da sumnjaju u legalnost radnji koje su izvršene tijeko njihovog sprovođenja iz samoizolacije.

Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona do sada nije imalo primljenih kaznenih prijava podnesenih zbog kršenja prava i zakona zbog koronavirusa protiv kriznih i stožera civilne zaštite, policije, domova zdravlja ili drugih, rekla je Ana Rajič, stručna suradnica za odnose s javnošću.

“Ovo Tužiteljstvo je u jednom slučaju prijema zaraženog pacijenta u SKB Mostar samoinicijativno formiralo predmet s ciljem utvrđivanja svih relevantnih činjenica u tom slučaju”, kazala je Rajič.

Osobe koje su bile smještene u karanteni u Studentskom domu na Bjelavama u Sarajevu također smatraju da su nadležni propustili uraditi sve korake koji su predviđeni zakonima. Pravnik i zastupnik sedam osoba koje su boravile u karanteni, Elmir Jahić kaže i kada se zanemari da koronavirus nije naveden kao karantenska bolest u Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, i dalje postoje prekršaji na koje će on u narednom period ukazati i istražiti.

“Prema informacijama koje sam dobio od klijenata, ocjenjujem da je prekršena formalno-pravna procedura koja osnovano ukazuje da su prekršena prava. U najmanju ruku, prekršeno je pravo na žalbu”, pojašnjava Jahić za BIRN BiH.

On, kako navodi, prihvata mogućnost da to bude karantena od 28 ili 14 dana, ali ističe da to sve mora pisati u rješenju koje se mora uručiti pojedinačno svakoj osobi kojem se izdaje karantena, a ne rješenje o spisku osoba koja borave u karantieni.

“U slučaju mojih klijenata, sporno je to da kada su došli na aerodrome iz Švedske, nisu dobili ni u razumnom roku od 72 sata pojedinačne upravne akte s kojim se njima utvrđuje karanteni kojim se definira zbog čega im se određuje, koji su to elementi presudili za karanteni. Zakon vrlo jasno precizira u kojem slučaju se preporučuje karantena”, objašnjava Jahić.

On kaže da su njegovi klijenti testirani tek 11. dan i da su oni morali biti testirani u najkraćem roku od 72 sata, zbog pretpostavke da su bili u kontaktu sa zaraženima. Njega zabrinjava to što oni nisu dobili povratnu informaciju o tome da li su zaraženi, a dobili su rješenje o završetku karantene.

“Imaju rješenje kojim im se utvrđuje prestanak karantena, a nemaju rješenje da im je određen karantena, niti imaju potvrdu epidemiološke službe da su zdravi”, ističe ovaj odvjetnik.

On je dodao i da je problem bio da je jedan dio osoba pušten, dok drugi nije u isto vrijeme.

Nekoliko osoba iz karantene na Bjelavama ranije je najavilo apelaciju Ustavnom sudu. Ovaj Sud je odlučujući po apelaciji na naredbu o zabrani kretanja mlađih od 18 i starijim od 65 godina ranije zaključio kako su načinom na koji je naredba donesena prekršena ljudska prava.