Odluka o Mostaru - rekorder neizvršenih preusda Ustavnog suda

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u 2017. godini riješio 5.408 predmeta, te zaprimio 5.606 novih predmeta, dok je u radu imao ukupno 8.731 predmet, uključujući i one zaostale iz prethodnih godina, a ostalo je neriješenih 3.322 predmeta. Inače, Ustavni sud je dosada (tijekom 21 godine djelovanja) imao u radu oko 66.000 predmeta.

Podaci su to prezentirani danas na konferenciji za novinare na kojoj su o radu,  prioritetima i drugim aktualnim pitanjima iz nadležnosti Ustavnog suda BiH govorili njegov predsjednik Mirsad Ćeman i potpredsjednici Mato Tadić i Zlatko M. Knežević.

Neizvršavanje konačnih odluka

Čelnici Ustavnog suda BiH upozorili su na i dalje prisutnu praksu neizvršavanja konačnih i obavezujućih odluka tog suda, navodeći da takav odnos predstavlja svojevrstan atak na ustavno-pravni poredak BiH.

Predsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman kazao je da ne postoji efikasan instrumentarij za provođenje odluka tog suda, te da se efektivno radi na komunikaciji i suradnji s drugim organima vlasti, neposredno zaduženim za njihovo provođenje.

Pročitajte još

Bošnjačka strana negira Ustavni sud

Pored apela i zahtjeva upućenih u pogledu obveze poštivanja odluka Ustavnog suda, Ćeman ističe neophodnost angažiranja na promoviranju i afirmaciji pravne kulture u kontekstu imperativa provođenja sudskih odluka, te imajući u vidu elemente izgradnje pravne države.

Potpredsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić je u tom pogledu podsjetio da trenutno postoji devet neizvršenih odluka u vezi s ocjenom ustavnosti određenih zakona, te da je Sud u četiri ta predmeta donio rješenja o neizvršenju, dok u preostalih pet predmeta to nije učinjeno, upozoravajući da su u svim tim predmetima već istekli rokovi (maksimalno šest mjeseci), koje je Ustavni sud utvrdio.  

Odluka o Mostaru - rekorder neizvršenih preusda

Po njegovim riječima, ne radi se samo o ZKP-u u vezi s čime je bilo jedno od novinarskih pitanja, nego i o Zakonu o OSA-i BiH, Zakonu o policijskim službenicima, dva entitetska zakona o izvršnom postupku..., a najstariji predmeti u kojem odluke nisu izvršene datiraju od 26. studenog 2010, odnosno 30. ožujka 2012. godine, a odnose se na Grad Mostar i pitanje vojnih stanova.

U fokusu zanimanja predstavnika medija bila su pitanja u vezi s funkcioniranjem Suda i neizvršenjem, odnosno donošenjem odluka u pojedinim predmetima, uključujući i one koji se tiču izbornog procesa u BiH.

Jedno od pitanja odnosilo se na zahtjev predsjedavajuće Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjane Krišto za ocjenu ustavnosti odredbe Ustava FBiH koja se odnosi na izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH u vezi s čime je Ustavni sud BiH obavio preliminarnu raspravu na plenarnoj sjednici 22. ožujka, a o čemu će odluka biti donesena naknadno, nakon što mišljenje, u svojstvu prijatelja suda (amicus cuirae), dostavi OHR.

Potpredsjednik Ustavnog suda BiH Zlatko M. Knežević je, odgovarajući na to pitanje, kazao da će odluka u tom predmetu biti donesena onda kada bude stavljena na dnevni red, podcrtavajući da se ne radi ni o kakvom novom ili izuzetnom postupanju, nego o relativno čestoj praksi, detaljno pojašnjavajući razloge zbog kojih je odlučeno da su Sud obrati OHR-u.

Zašto se Sud javio O HR-u

''Prvi je razlog što je Ured visokog predstavnika (OHR) u periodu kada je mijenjan Ustav FBiH direktno sudjelovao u promjenama Ustava FBiH'', precizirao je Knežević, navodeći da je drugi razlog to što kada je odlučivao o prethodnom Krištinom zahtjevu u vezi s Izbornim zakonom, a u odnosu na Ustav FBiH, također, pribavljeno mišljenje OHR-a kao prijatelja suda.   

U vezi s tim pitanjem očitovali su se i Ćeman i Tadić, podsjećajući da kada OHR intervenira u ustavno-pravni poredak proglašavanjem određenog propisa/akta on se identificira kao donositelj akta koji je u međuvremenu osporen, te da je u tom smislu nužno zatražiti njegovo mišljenje.

Radi se o, kako je rečeno, uobičajenoj proceduri kroz koju je prošao određen broj zakona za koje je zatražena ocjena ustavnosti, te da su osim OHR-a ranije tražena mišljenja i Venecijanske komisije, OSCE-a..., a što je, među ostalim, bio slučaj u vezi sa Zakonom o državnoj imovini ...

Istaknuto je da je standard kojim se Ustavni sud rukovodi, da traži očitovanje onoga organa čiji je akt osporen.

Inače, povod za održavanje konferencije za novinare Ustavnog suda BiH bio je završetak sudske 2017. godine i usvajanje Izvještaja o radu i Izvještaja o izvršenju proračuna Ustavnog suda BiH za 2017. godinu.

U pogledu financiranja Ustavnog suda BiH, naglašeno je da odobrena proračunska sredstva za njegov rad nisu dostatna, odnosno da na godišnjem nivou nedostaje oko milijun KM, te upozoreno na negativne implikacije tako restriktivnog financiranja.