Sve koči politika: Presude Ustavnog suda BiH godinama čekaju provedbu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine svake godine primi više od 5.000 tužbi i žalbi i nastoji ih rješavati što brže i učinkovitije, no nema na raspolaganju mehanizme koji bi različite razine vlasti prisilili na provedbu njegovih odluka zbog čega neke od njih na to čekaju punih osam godina, kazao je u srijedu u Sarajevu predsjednik tog suda Mirsad Ćeman.

Na redovitoj konferenciji za medije posvećenoj radu suda u 2017. godini Ćeman je kazao kako suci Ustavnog suda nastoje brzo i odgovorno raditi svoj posao, no problem se najčešće pojavi u provedbi obvezujućih presuda.

''Neke odluke Ustavnog suda nisu provedene, a samo jedna neprovedena udar je na ustavno-pravni poredak jer su te odluke konačne i obvezujuće'', kazao je Ćeman potuživši se kako Ustavni sud nema učinkovit mehanizam kojim bi nametnuo obvezu provedbe svojih presuda, javlja Hina.

Istaknuo je kako je Ustavni sud do sada izbjegavao donošenje privremenih rješenja na što ima pravo jer želi poštovati podjelu ovlasti u državi.

Najstarija neizvršena odluka Ustavnog suda BiH je ona iz 2010. godine i tiče se izbornih jedinica u Mostaru čiji je dotadašnji ustroj proglašen neustavnim. Političke stranke odnosno parlamenti na odgovarajućim razinama vlasti do danas nisu usuglasile novo rješenje pa stoga u Mostaru već osam godina nema lokalnih izbora.

Među predmetima koji čekaju nove zakonske izmjene u parlamentu su i oni o stavljanju izvan snage nekih odredbi Zakona o kaznenom postupku i o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH (OSA), a odnose se na dužinu mjera posebnog nadzora i tajnog praćenja u složenim istragama. Ustavni je sud sada obvezan staviti izvan snage sporne odredbe pa će policiji i obavještajcima nakon toga ostati ''vezane ruke'' u slučaju složenih istraga ukoliko parlament BiH žurno ne donese izmjene zakona.

Potpredsjednik Ustavnog suda Mato Tadić kazao je kako će se, bez obzira na taj rizik, odluka suda provoditi.

''Rokovi su istekli. Donijet ćemo rješenja jer druge mogućnosti nemamo a zakonodavac mora uraditi svoj dio posla sukladno ustavu'', kazao je Tadić.

Takva odluka mogla bi uslijediti u svibnju, a nitko ne zna kako će se policija, obavještajci i pravosuđe nakon toga snalaziti jer bi praktično postali neupotrebljivi dokazi prikupljeni tijekom svih dosadašnjih dugotrajnih istraga, javlja Hina.

Najveći kršitelj odluka ustavnog suda u BiH je zapravo državni parlament, slijede parlamenti u Federaciji BiH te potom Republike Srpske, a iz toga proistječe kako za provedbe obvezujuih odluka jednostavno nema političke volje, ocijenio je predsjednik Ćeman.

Ustavni sud BiH ima jedinstveni ustroj sukladan složenoj strukturi države čiji ustav štiti i čine ga po dva suca iz reda tri konstitutivna naroda te tri inozemna suca koje imenuje predsjednik Europskog suda za ljudska prava.

''Mali je broj odluka koje nisu donesene jednoglasno. To govori o visokom stupnju suglasja unutar suda'', istaknuo je Ćeman.

Pojasnio je kako je Ustavni sud od osnutka do sada imao na dnevnom redu gotovo 66.000 predmeta a u posljednje vrijeme bilježi se ''enormno'' povećanje priliva novih tužbi zbog kršenja ustava.

Godišnje je to između 5.500 i 6.000 predmeta, uglavnom priziva odnosno ustavnih tužbi uz razmjerno mali broj ''apstrakntnih'' predmeta u kojima se traži ocjena usuglašenosti s ustavom.

Potpredsjednik suda Zlatko Knežević kazao je kako za sada nema na dnevnom redu priziva dužnosnice HDZ BiH Borjane Krišto koja je zatražila ocjenu ustavnosti nekih odredbi ustava Federacije BiH o načinu biranja zastupnika u Domu naroda entitetskog parlamenta. Taj je priziv na tragu ranije odluke Ustavnog suda po prizivu Bože Ljubića i odnosi se na normu iz entitetskog ustava po kojoj se iz svake županije u Dom naroda bira barem po jedan zastupnik iz reda svakog konstitutivnog naroda.

Na tu odredbu pozivaju se u bošnjačkim političkim strankama u pregovorima s HDZ-om o modelima promjene izbornog zakona.

Knežević je kazao kako se prije odlučivanja na Ustavnom sudu o prizivu Krišto očekuje očitovanje Ureda visokog predstavnika (OHR) kao ''prijatelja suda'' jer je on ranije bio izravno uključen u izmjene ustava Federacije BiH, javlja Hina.

''To je razmjerno česta praksa'', kazao je Knežević ne naznačivši kada bi Ustavni sud mogao odlučivati o ovom prizivu, a pravorijek u tom slučaju mogao bi bitno utjecati na rasprave o izmjeni izbornog zakona BiH.