'Nužna izmjena Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH'

Pravo na pristup informacijama ključan je dio Opće deklaracije o ljudskim pravima prema kojem svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, na slobodan pristup informacijama te da od javnih institucija zahtijeva informacije od javnog značaja, čime se osigurava transparentno i učinkovito upravljanje javnim resursima. 

Pravo na pristup informacijama u Bosni i Hercegovini uređeno je zakonima usvojenim na državnoj i entitetskoj razini.

Zakon o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini (ZOSPI BiH) usvojen je 2000. godine, a 2001. godine usvojeni su Zakon o slobodi pristupa informacijama Federacije Bosne i Hercegovine (ZOSPI FBH) i Zakon o slobodi pristupa informacijama Republike Srpske (ZOSPI RS). U Brčko distriktu na snazi je Uputstvo za primjenu Zakona o slobodi pristupa informacijama Bosne i Hercegovine.

Pročitajte još

Pomjerili se: Transparentnost bh. institucija veći za 0,5%

“Bosna i Hercegovina je bila prva država u regiji koja je usvojila Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH, a koji je u vrijeme donošenja, sadržavao vrlo progresivna rješenja. Međutim, zemlje u regiji vremenom su mijenjale svoja zakonodavstva, neke od njih su pravo pristupa informacijama unijele i u ustav, a BiH ostala je na nivou rješenja od prije 20 godina. Današnji ZOSPI, između ostalog, ne prepoznaje potrebu za proaktivnim pristupom informiranju građana. Stoga su promjene nužne I neminovne zbog naših aspiracija da se priključimo porodici europskih zemalja,” kazao je Dragan Ćuzulan, državni koordinator za reformu javne uprave u BiH.

Zbog izuzetno složenog i decentraliziranog političko-administrativnog uređenja mi imamo glomazan državni aparat te skupu administraciju, što potvrđuju brojne studije i izvješća Europskog povjerenstva.

''Učinkovit sustav ostvarivanja i zaštite prava na pristup informacijama predstavlja ogledalo odgovornosti i transparentnosti vlasti, stoga sam ponosna da je Agencija za statistiku BiH jedna od četiri institucije koje u potpunosti poštuju proaktivnu transparentnost u javnoj upravi što predstavlja značajan iskorak naše zemlje ka Europskoj uniji'', kazala je Vesna Ćužić, v.d. direktora Agencije za statistiku BiH.

Suradnja organa javne uprave s civilnom društvom, medijima, akademskom zajednicom i sindikatima od krucijalnog je značaja u ovom procesu.

''Program jačanja javnih institucija u BiH, kao dio podrške reformi javne uprave, od 2015. godine podržava razvoj standarda proaktivne transparentnosti, izgradnju kapaciteta institucija za unapređenje transparentnosti kao i međuinstitucionalnu suradnju. Uključivanjem javnosti u proces donošenja odluka jača se povjerenje građana u tijela vlasti i omogućava dvosmjerna komunikacija na relaciji građani - javna tijela'', naglasio je Mathias Mühle, rukovoditelj projekta u njemačkom GIZ-u, koji ovaj projekt provodi u ime vlada Njemačke i Velike Britanije, priopćeno je iz agnecije Mita.