Novi zakon obuhvatit će i oduzimanje kriminalno stečene imovine u inozemstvu!

Početkom implementacije federalnog zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine, kao i postojanjem Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći, čini se kako je 'odzvonilo' svim onim bh. državljanima koji su do imovine kako u BiH, tako i u inozemstvu, došli na nelegalan i kriminalan način.

Naime, Dom naroda Parlamenta FBiH prije nekoliko dana prihvatio je Nacrt zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine, što je vrlo značajna kockica u mozaiku odlučne borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije.

"Otkrivanje, praćenje i identifikacija imovine stečene kriminalnim aktivnostima predstavljaju jedan od najkompleksnijih zadataka u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, posebno ako je takva imovina izmještena ili se nalazi u drugim državama, kazao je za Dnevni list Zoran Mikulić, ministar pravosuđa FBiH.

Upravo ovo i jest bila jedna od nedoumica koja se najčešće pojavljivala u javnosti. Svi znamo kako veliki broj naših političara i gospodarstvenika koji su bili pod istragama za raznorazne kriminalne radnje ima pozamašnu imovinu izvan naše zemlje. Mnogi u BiH su naglašavali kako je ta njihova imovina sigurna i u slučaju da budu osuđeni u BiH.

- BiH ima državni Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima, koji uređuje ovu oblast i na osnovi tog propisa se može tražiti privremeno oduzimanje kao i oduzimanje nelegalno stečene imovine koja se nalazi u inozemstvu. Na osnovi federalnog zakona o oduzimanju imovinske koristi će se takva imovina otkriti, provesti postupak njezina oduzimanja i zatražiti preko međunarodne pravne pomoći, koja je u isključivoj nadležnosti državnih tijela BiH, da se sudske odluke o oduzimanju priznaju i izvrše u drugim državama, pojašnjava Mikulić.

Isto tako, on navodi kako je naša država članica i brojnih međunarodnih konvencija koje uređuju međunarodnu suradnju u ovoj oblasti, koje predviđaju da sve države članice moraju jedne drugima pružiti učinkovitu i blagovremenu pomoć i suradnju po pitanju otkrivanja nezakonito stečene imovine, te priznavanja i izvršenja odluka nadležnih tijela u tim državama kojima se vrši privremeno i trajno oduzimanje nezakonito stečene imovine.

- Moguće je na bilateralnoj osnovi precizirati ove vidove suradnje uz napomenu kako se radi o poslovima zaključenja međunarodnih ugovora koji su u nadležnosti državnih tijela na razini BiH, istaknuo je Mikulić.

Inače, i smisao donošenja ovakvog zakona jest da nitko ne može zadržati imovinu stečenu kaznenim djelom. Taj akt u nacrtu i definira oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom i prekršajem. Najavljeni su uvjeti i postupak oduzimanja nelegalno stečene imovine, te prethodni postupak utvrđivanja da se netko okoristio tako što je počinio kazneno djelo.

Ovim tekstom se uređuje i upravljanje privremeno i trajno oduzetom imovinom te se osnivaju tijela nadležni za to. Odredbe se posebno primjenjuju u postupku oduzimanja imovinske koristi pribavljene kaznenim djelima gospodarskog kriminala, prouzrokovanim stečajem, lažnim stečajem, zloupotrebama u stečajnom postupku, gospodarskom poslovanju, u postupku privatizacije, zatim pranjem novca, poreznom utajom, korupcijom - primanjem i davanjem dara i drugih oblika koristi, protuzakonitim posredovanjem, zloupotrebom položaja i ovlasti, trgovinom drogama i ljudima, kao i organiziranim kriminalom, zločinačkim djelovanjem.

Imovina pribavljena kaznenim djelom odnosi se na sve vrste imovine - materijalnu i nematerijalnu, pokretnu i nepokretnu, kao i na pravne dokumente i isprave, koje dokazuju pravo ili interes u takvoj imovini, a posebno nekretnine i pokretnine, tražbine, poslovne udjele, dionice, vrijednosne papire, novac, plemenite metale i drago kamenje u vlasništvu, posjedu ili pod kontrolom počinitelja kaznenog djela ili osobe povezane s tim. Isto tako, propisano je kako imovinsku korist pribavljenu kaznenim djelom utvrđuje sud.

Presuda se donosi na osnovi zahtjeva za oduzimanjem nelegalne imovinske koristi, koji podnosi nadležni tužitelj. Tijekom trajanja postupka za oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom po ovom zakonu, sud može narediti državnim tijelima, bankama, financijskim institucijama i drugim pravnim i fizičkim osobama da dostave podatke i informacije nužne za odluku.

Bit će to prvi put da se Federacija ozbiljno uhvati ukoštac s provjerama imovine sumnjivog podrijetla, ali treba reći kako su mnoge zemlje imale ozbiljnih poteškoća na samim počecima primjene ovih zakona. Primjerice, Republika Srpska ovaj zakon ima već dvije godine, ali još uvijek nema nekih značajnijih rezultata.

Do sada je zbog sumnje blokirana imovina vrijedna oko tridesetak milijuna maraka, ali nijedan slučaj nije završio presudom niti je imovina trajno oduzeta.

Ipak, novi zakon predstavlja značajno oružje u rukama bh. pravosuđa kako bi se učinkovito borili protiv pošasti koje se uvukla u sve pore života u našoj zemlji. Isto tako, ništa manje nije značajna činjenica da bespoštednu borbu s kriminalom i korupcijom od naše zemlje zahtijevaju sve europske institucije. Hoće li zaista u skorije vrijeme i biti tako, vidjet ćemo vrlo brzo.