Novi granični prijelaz Čapljina-Metković ne može dobiti uporabnu dozvolu?

Novi schengenski granični prijelaz u Metkoviću, koji je porezne obveznike koštao dvadesetak milijuna kuna, još nije otvoren niti se zna kada će se u njega useliti hrvatska carina i policija.

Zbog niza propusta prilikom gradnje prijelaza, koji je potpuno neuvjetan za intenzivan promet vozila, upitni su tehnički prijem i uporabna dozvola. Do kraja tjedna inspekcija Ministarstva prometa, koja daje dozvolu za tehnički prijem, trebala bi pregledati prijelaz i dati svoje mišljenje.

Prema neslužbenim informacijama, u Ministarstvu prometa su obaviješteni kako postoje problemi s tim prijelazom. Novosagrađeni prijelaz ima samo dvije ulazne i izlazne trake i na njemu se ne mogu mimoići dva autobusa. Definitivno, to nije moderan i prostran granični prijelaz, kakav diktira Europska unija, nego uzak i skučen objekt koji se nikako ne može nazvati “vratima Europe”.

Direktiva EU

Stoga je realno očekivati gužve i zastoje u Ulici Stjepana Radića, koja je i dosad bila usko prometno grlo, a preseljenjem prijelaza na novu lokaciju bliže gradu Metkoviću ovdašnji stanovnici neće moći normalno živjeti u svojim kućama. Problem je to veći nakon pooštrenja graničnih kontrola na vanjskim granicama Europske unije, piše Jutarnji list.

U ovakvim okolnostima, budu li se provodile stroge granične kontrole svih putnika i automobila, središte Metkovića bit će potpuno prometno paralizirano. Unatoč tome, prijelaz je rađen u Ulici Stjepana Radića, na samom izlazu iz Metkovića, na neuvjetnoj lokaciji, po direktivi Europske unije koja inzistira na tome da se granični prijelazi grade točno na graničnoj crti dviju zemalja, u ovom slučaju Hrvatske i BiH, bez obzira na probleme koje će ta nova lokacija stvarati lokalnom stanovništvu.

Unatoč visokoj cijeni, granični prijelaz je preuzak za intenzivan promet vozila, a osim toga nije dobro ni prometno riješen zbog oštrog zavoja, pa bi se tako moglo dogoditi da automobil završi u policijskoj kućici. Stoga bi se ovim problemom osim carine i policije trebali pozabaviti i prometni stručnjaci, a sve s ciljem sigurnijeg prelaska državne granice.

Stanovnici Ulice Stjepana Radića više su puta podsjećali državne institucije da u jednom danu u turističkoj sezoni preko graničnog prijelaza Doljani u RH uđe oko šest tisuća vozila, što zahtijeva širi prijelaz s većim brojem traka, no na njihove molbe i apele nikakav odgovor nisu dobili. Iako se najavljivalo da bi u Metković zbog novog schengenskoga graničnog prijelaza trebao doći i ministar prometa Oleg Butković, njega još uvijek nema, a ni prijelaz se ne otvara, iako je potpuno dovršen. Sve to potvrđuje da nešto ne štima.

Gradonačelnica Metkovića Katarina Ujdur naglašava da je Grad Metković u stalnim razgovorima s nadležnim državnim institucijama oko prijelaza.

''Nikome se ne sviđa stanje na graničnom prijelazu. U pregovorima smo s ministarstvima financija i vanjskih poslova da se riješi problem prijelaza jer je ovakvo stanje neodrživo. Ako bude trebalo, i ja ću prosvjedovati s građanima iz Ulice Stjepana Radića'', istaknula je Ujdur. Stanovnici Ulice Stjepana Radića su ogorčeni, smatraju da je gradska vlast trebala prije reagirati, kada su radovi počinjali i kuće otkupljivane, jer je sada, kada je sve završeno, kasno.

Premalo traka

''Nikoga od naših na vlasti nije briga za Ulicu Stjepana Radića jer da ih je briga, ne bi dopustili da se sagradi ovakav prijelaz'', ogorčen je Zvonimir Kuran, koji se nada da još nije kasno ispraviti pogreške. On, kao i njegovi susjedi, smatra da je jedino rješenje otkup i rušenje kuća oko graničnog prijelaza kako bi se sagradila treća traka i izbjeglo usko grlo u prometu. Ljuti na državnu, ali i lokalnu vlast, pripremaju prosvjede pa u konačnici i blokadu graničnog prijelaza.

Mostiv Nikola Grmoja tvrdi da su za gradnju ovakvog graničnog prijelaza krivi Vlada SDP-a i bivši ministri, prometa Siniša Hajdaš Dončić i financija Boris Lalovac. Grmoja podsjeća na to da je gradska vlast Metkovića još 2014. godine upozoravala nadležne državne institucije da je prijelaz neuvjetan te da se treba proširiti gradnjom treće trake, što je nužno uključivalo otkup još okolnih obiteljskih kuća, ali taj prijedlog nije naišao na razumijevanje tadašnje SDP-ove Vlade.

Osim toga, po Grmojinim riječima, grad Metković je predlagao gradnju prijelaza na takozvanom Đumruku, nekoliko stotina metara dalje od trenutačne lokacije prema naselju Doljani, gdje bi se rušile samo tri kuće.

''Ni taj prijedlog nije prošao pa se schengenski prijelaz počeo graditi na sadašnjoj lokaciji, premda je svima bilo jasno da je preblizu centru grada Metkovića. Nitko nije tada uvažavao naše mišljenje i predložena alternativna rješenja, otkupljivane su kuće i sada smo tu gdje jesmo - rekao je Grmoja i dodao da Metković i bez ovakvoga graničnog prijelaza ima previše prometnih problema''.

U Ministarstvu financija, koje je zaduženo za gradnju i opremanje graničnih prijelaza, rečeno je da je predana dokumentacija za tehnički pregled graničnog prijelaza Metković.

Preblizu centru

''Nakon ishođenja uporabne dozvole preselit će se državne službe u novosagrađeni objekt graničnog prijelaza Metković. Očekujemo tehnički pregled i izdavanje uporabne dozvole u idućih mjesec dana'', pojasnili su u Ministarstvu financija.

No, Ministarstvo financija je institucija koja investitor projekta i koje je dalo suglasnost na projekt na osnovu kojeg izdana građevinska dozvola. Kako neslužbeno saznajemo, već je prilikom izrade projekta bilo primjedbi da će prijelaz biti premalen. Predlagao se otkup još nekoliko kuća kako bi se problem riješio. No u ministarstvu su zaključili kako je to preskupo i odlučili su racionalizirati projekt. Sada je pak upitno hoće li prijelaz proći tehnički pregled, piše Jutarnji list.

Što se tiče pak primjedbi stanovnika Ulice Stjepana Radića, koji najavljuju prosvjede ističući da je prijelaz neuvjetan, odnosno preuzak za promet vozila i autobusa te da će se stvarati velike gužve, u ovom ministarstvu drže da ne bi trebalo biti velikih gužvi na izlazu iz Republike Hrvatske jer će prostor između RH i BiH služiti za čekanje na ulaz u BiH.

Osim toga, na graničnom prijelazu nije moguć promet teretnih vozila i kamiona, podsjetili su u Ministarstvu financija, koje je investitor ovog projekta. Na pitanje zbog čega nije prijelaz proširen prema brdu ili koritu rijeke Neretve kako bi se dodala još jedna traka, odgovaraju da je granični prijelaz sagrađen sukladno mogućnostima koje su definirane vodotokom rijeke Neretve i konfiguracijom terena.