Njemačka želi građansku BiH

Četiri se puta u posljednjih osam mjeseci između Hrvatske i Njemačke, iza zatvorenih vrata institucija EU, događao žestok verbalni okršaj. Svaki put zbog Bosne i Hercegovine, kad se pripremalo zajedničko stajalište EU o toj državi.

Njemačka i Hrvatska u pogledu BiH imaju drukčiji pristup – Njemačka inzistira da BiH bude uređena kao građanska država, što je koncept po kojem građanin prava crpi i uživa kao građanin i pojedinac, a ne kao pripadnik neke (etničke) skupine i kao takav primjenjiv je u većini država, a Hrvatska se tome protivi, apostrofirajući specifičnost BiH te smatrajući da bi takvo rješenje imalo kobne posljedice po stabilnost te države i po hrvatski narod te inzistira na izmjeni izbornog zakonodavstva kao preduvjetu i jamstvu jednakopravnosti svih triju konstitutivnih naroda.

Hrvatska je uspjela sva četiri puta blokirati njemačku inicijativu pa je EU izašla s kompromisnim stajalištima u kojima se ističe važnost reforme izbornog zakona koji je malim, ali sukcesivnim promjenama doveo do situacija da predstavnike Hrvata biraju drugi narodi: dva puta u zaključcima Vijeća EU, u dokumentu EU prema Vijeću sigurnosti UN-a za raspravu o BiH te u dokumentu oko provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s BiH, piše današnji Večernji list.

U diplomatskim krugovima tvrdi se da je turski predsjednik Recep Erdogan izlobirao kod njemačke kancelarke Angele Merkel da Njemačka pokrene inicijativu za novo preuređenje BiH, a neki izvori kažu da se navodno već piše promemorija po kojoj bi se BiH uredilo kao građansku državu. Hrvatska, koja ima ustavnu obvezu brinuti se o Hrvatima izvan BiH, o “neprikladnosti” njemačke inicijative o građanskom konceptu BiH konstantno razgovara i objašnjava opasnosti međunarodnim partnerima. I taj spor oko koncepta BiH jedan je od elemenata u kojem treba promatrati njemački oštri stav prema Hrvatskoj u vezi s arbitražom sa Slovenijom.

No gdje je pravi, suštinski problem “njemačkog” koncepta i gdje on pada? – Koncept međunarodne zajednice u vrijeme Daytona i Pariza 1995. je 1-2-3 (jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda), zahvaljujući i ranijem dogovoru iz Washingtona o federaciji kao i izmijenjenim strateškim okolnostima nakon akcije Oluja. Ne može neka druga međunarodna zajednica, nominalno slična, s ex-post, naknadnim pristupom, inspiriranim kroz presude Europskog suda za ljudska prava, a u EU-logici (od Daytona do Bruxellesa) ostati na BiH bez ravnopravna tri konstitutivna naroda – a zadržati dva entiteta i inzistirati na jednoj državi, upozoravaju te dodaju kako je RH najveći zagovornik cjelovite, ravnopravne (tri naroda plus drugi), funkcionalne i europske BiH – kaže politički izvor Večernjeg lista iz Hrvatske.

Pokušaj da se daytonski ustav, koji sadrži identične elemente, ključno modificira te se hibridni federalističko-konsocijacijski pristup zamijeni građanskim, tipičnim za države koje nisu višenacionalne, doveo bi vjerojatno do istih iskušenja s kojima se suočavala i bivša Jugoslavija početkom 90-ih godina prošlog stoljeća. Uostalom, BiH se uvijek i u toj bivšoj zajednici predstavljala Jugoslavijom u malom. BiH se sada sastoji od dva entiteta – Federacije BiH s dominacijom Bošnjaka i Republike Srpske koja je doslovno srpska državica unutar BiH. 

U sklopu Federacije deset je županija od kojih su Hrvati većina u njih četiri te se uz postojanje dva doma Parlamenta uspijevaju održati donekle ravnopravnima s Bošnjacima koji su četiri puta brojniji. Ukidanje institucija koje bi jamčile nacionalnu samobitnost, a naročito karaktera da su Hrvati, Srbi i Bošnjaci sastavni (konstitutivni) dio zemlje, vratilo bi BiH u poziciju nestabilne Jugoslavije u kojoj su Srbi imali dominaciju. U slučaju BiH, Bošnjaci sada drže ključeve rješenja ili novog zapleta. Prvi ispit je izmjena Izbornog zakona koji bi onemogućio da brojniji Bošnjaci biraju Hrvatima političke predstavnike u Dom naroda. Bošnjačke stranke tome se oštro protive jer znaju da će izgubiti mogućnost kakvu su koristili 2000. i 2010. kad su izabrale protuhrvatske vlade bez sudjelovanja stranaka koje su među Hrvatima osvojile čak 95 posto glasova.

"Ništa ne ide na štetu bilo kojeg naroda i entiteta, ali omogućuje Hrvatima da kao Srbi i Bošnjaci budu u stanju izabrati legitimne predstavnike u Predsjedništvu BiH i Domu narodu. Ranije smo imali manipulacije Izbornog zakona gdje su na mjesta predviđena za predstavnike hrvatskog naroda postavljani voljom drugih naroda pripadnici hrvatskog naroda", ocijenio je predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH i aktualni saborski zastupnik Božo Ljubić.

Ljubić je skeptičan da BiH može preživjeti s novim eksperimentima s dokidanjem nacionalno koncipiranih institucija, a to ne smatra ni protivnim europskim standardima, a dokaz za to su i Belgija, Španjolska, Velika Britanija i druge zemlje sa složenom višenacionalnom strukturom.