Nije samo BiH bure baruta

Krajnje je vrijeme da se EU prihvati Zapadnog Balkana, neovisno od manifestacija kao što je summit u Trstu. U suprotnom bi mogla mnogo više da se bavi tim regijom nego što bi joj bilo drago, piše njemački tisak.

''Sredinom devedesetih godina, Europa je već doživjela izbegličku krizu. Izbjeglice nisu tada dolazile preko Balkana, već sa Balkana. Trenutno ne postoji neposredna opasnost od takvog scenarija, ali politička temperatura na jugoistoku Europe ponovo raste. Od kraja ratova na području bivše Jugoslavije, Balkan nije u fokusu ni javnosti, niti većine političara u Europskoj uniji. Napretka u regiji, međutim, teško da ima. Naprotiv: ako se na Balkanu danas uopće može govoriti o političkim promjenama, onda se one ne kreću ka demokraciji i pravnoj državi, već ka autoritarizmu i nepotizmu“, piše Frankfurter allgemeine zeitung.

„Krajnje je vrijeme da se EU prihvati te regije i neovisno od manifestacija kao što je (važan) summit o Zapadnom Balkanu. U suprotnom postoji opasnost da će morati mnogo više da se bavi Balkanom nego što bi joj bilo drago“.

„Europska unija pritiska zemlje Zapadnog Balkana da teže surađuju. Na summitu u Trstu, europski povjerenik za proširenje Johanes Han potaknuo je šest zemalja regiji da formiraju zajednički ekonomski prostor. Ekonomski razvoj i ponovno razbuktavanje konflikata u tom regionu, Europska unija prati s velikom zabrinutošću – i zbog njegovog značaja kada je riječ o izbjegličkoj krizi“, piše Zidojče cajtung.

„Europski povjerenik za proširenje Han ukazuje da je prepreka za razvoj – fragmentacija regije. Trgovina između regije i EU u posljednjih deset godina se udvostručila i iznosi 44 milijarde eura godišnje. Trgovina između država Zapadnog Balkana međutim stagnira. ’Očigledno je da tu ima mnogo potencijala i da postoje brojne mogućnosti’, rekao je Han.

’Suradnja, ostaje neophodna kako bi se uklonile napetosti iz prošlosti, pa čak i iz sadašnjosti’, rekao je povjerenik EU.“ EU mora više da se brine za regiju O summitu u Trstu piše i Špigel u svom internet-izdanju, analizirajući između ostalog dosadašnju ulogu Europske unije u regiji: „EU je izgubila privlačnost. Turska i Saudijska Arabija se ojačano trude oko muslimana u Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u Albaniji.

Balkanska regija je, kako kaže Dušan Reljić iz berlinske Fondacije za znanost i politiku, ’veoma snažno pogođen’ krizom eura i dužničkom krizom, što EU ne uviđa. Za razliku od država-članica EU, države Zapadnog Balkana nisu dobile nikakvu pomoć. Njihovi dugovi penju se u visine. Istovremeno, talijanske, austrijske, francuske, grčke i njemačke banke kontroliraju 90 posto bankarskog kapitala u regiji – što nacionalističke tendencije u regiji dodatno pojačava.

Valbona Zeneli iz Centra za europske studije i sigurnost George Marshall podseća da je nezaposlenost veoma visoka i da zbog toga mnogi ljudi napuštaju balkanske zemlje i odlaze ka severu.

’Ako EU ne bude došla na Zapadni Balkan, mladi ljudi će doći u EU’, upozorio je u Trstu državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke Michael Roth. Jedinstvena poruka iz Trsta je bila: EU mora više da se brine za regiji To što su summitu prisustvovali njemačka kancelarka i francuski predsjednik trebalo bi da pošalje signal u regiji Zapadnog Balkana.“

Internet-portal Heute drugog programa javnog njemačkog servisa ZDF takođe piše o situaciji na Balkanu. U tekstu pod naslovom „Nije samo BiH bure baruta“ ocjenjuje se da nacionalizam cvjeta u svim dijelovima Bosne i Hercegovine, prenose Nezavisne novine.

„Umjesto pomirenja ponovo raste mržnja. BiH je prethodnih desetljeća ujedinjavalo prije svega jedno: težnja ka Europskoj uniji. Tamo gdje ta nada sve više nestaje, gdje s obzirom na različite krize u EU postaje sve manje vjerovatno da će BiH u bliskoj budućnosti postati članica EU, drugi ispunjavaju nastali vakuum i iskorištavaju frustracije ljudi. Dok je ruski predsjednik veliki idol brojnih Srba, Bošnjaci slave turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana. Rusija podržava srpski dio zemlje, Turska financira džamije i ulice u bošnjačkim područjima.

Ona slovi za najvećeg investitora u osiromašenim djelovima zemlje. A tu je još i utjecaj zalivskih zemalja odakle dolaze oni koji kupuju kuće i odmarališta i istovremeno se među tradicionalno tolerantnim bosanskim muslimanima zemlje zalažu za strožije poimanje islama. Teško je procijeniti koliko je zaista veliki utjecaj Rusije, Turske i zalivskih zemalja. Jasno je sljedeće: one dodatno potiču etničke podjele – i to ne samo u BiH, već na cijelom prostoru Balkana.

Nestabilna BiH je bure baruta koje najviše prijeti da eksplodira, ali i na Kosovu, u Srbiji, Makedoniji i Albaniji vraća se nacionalistička retorika iz prošlosti. Čini se da se Zapadni Balkan ne može umiriti samo novcem – to pokazuje porast nacionalizma, okretanje religiji. Ljudima je potrebna vizija budućnosti. Tamo gdje EU gubi svoj sjaj nastaje opasna praznina: Balkan se ponovo pretvara u bure baruta koje svakog trenutka može eksplodirati“.