Nije podržan Bećirovićev prijedlog o dopuni Izbornog zakona

Ustavnopravno Povjerenstvo Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH je utvrdila usuglašenost Prijedloga zakona o dopuni Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji je predložio izaslanik Denis Bećirović, s Ustavom i pravnim sistemom BiH, ali članovi povjerensta nisu podržali principe predloženog zakona.

Predlagač Denis Bećirović je, obraćajući se članovima Povjerenstva, kazao da je cilj ovog prijedloga da riješi jedan od problema s kojima se suočava naša država i naše društvo.

Dodao je da je njegov prijedlog da se pravosnažno presuđenim ratnim zločincima onemogući vršenje važnih javnih funkcija u našoj zemlji.

''Civilizacijska je vrijednost da pravosnažno osuđeni ratni zločinci nisu osobe koje su vrijedne nekog velikog, odnosno nikakvog poštovanja u društvu, pogotovo nisu osobe koje trebaju biti uzor budućim generacijama. Na žalost, mi u BiH imamo situaciju da takve osobe čak obnašaju neke važne izborne, javne funkcije'', naveo je Bećirović.

Razgovarati u ''paketu''

Napomenuo je da se u ovoj godini održavaju i lokalni izbori u BiH, pa je to i razlog više zašto treba jedan ovakav zakon.

Član Ustavnopravnog povjerenstva Sredoje Nović je kazao da, ne upuštajući se u meritum prijedloga, smatra da bi o tom pitanju trebalo razgovarati "u paketu" kada se bude radio kompletan Izborni zakon.

''Predlažem da uđemo u proceduru rasprava onda kada bude donosen potpuno novi Izborni zakon, a čini mi se da je on na pragu ovih mjeseci, ili možda nisam ni ja u pravu da će se to vrlo brzo dogoditi'', naveo je Nović.

Sličnog je mišljenja bio i član Povjerenstva Lazar Prodanović koji je kazao da je ovaj prijedlog trebalo uputiti interresornoj radnoj grupi.

Dodao je kako misli da bi bilo jako važno dobiti i mišljenje Venecijanske komisije.

Predlagač zakona Denis Bećirović je kazao da je ovo "urgentan problem koji ne trpi odlaganja".

''Užasna je poruka za BiH da je trenutno stanje da stotine tisuća ljudi u BiH nema pasivno biračko pravo. Mislim na Bošnjake i Hrvate u entitetu RS i na Srbe u Federaciji BiH, a da ne govorimo koliko su uskraćena prava onih koji se izjašnjavaju kao ostali. S druge strane, nekoliko stotina pravosnažno presuđenih ratnih zločinaca uživaju sva moguća prava, odnosno i aktivno i pasivno bračko pravo'', naveo je Bećirović.

Urgentno promijeniti Izborni zakon

Predsjedavajući Povjerenstva Bariša Čolak je kazao da se slaže sa Bećirovićem da ovo rješenje jeste urgentno, ali "urgentno je puno toga".

''Urgentno je promijeniti Izborni zakon i ja se nadam, vjerujem i hoću vjerovati da ćemo mi to napraviti do ovih izbora, jer je previše toga, ne zadnjih godinu-dvije, nego duže, čekalo. Želim vjerovati da ćemo to napraviti vrlo brzo '', naveo je Čolak.

Podsjetio je da se u prošlom mandatu probalo ići na tehničke izmjene, a nisu išli na one koje su krucijalne, koje su jako bitne za ovu državu.

''Neću reći da one promjene koje su predlagane nisu bitne. Itekako su bitne, ali imamo nekoliko stvari koje moramo promijeniti u Izbornom zakonu'', kazao je Čolak.

Izvještaji VSTV-a

Ustavnopravno povjerenstvo razmatralo je i godišnje izvještaje Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH za 2017. i 2018. godinu.

Prilikom glasanja o ovim izještajima svi članovi povjerenstva bili su suzdržani, što znači da izvještaji nisu primljeni k znanju.

Nakon što je direktor Sekretarijata VSTV-a Admir Suljagić prezentirao izvještaje, član komisije Sredoje Nović je podsjetio da se posljednjih nekoliko godina parlament BiH izjašnjavao negativno, odnosno "nije primio k znanju izvještaj VSTV-a".

Osvrnuo se i na formulaciju "primiti k znanju", upitavši šta to uopće znači.

''To dovoljno govori da u BiH parlament nema unutarnje snage da bi ušao u ozbiljnu reformu pravosuđa, zajedno s odgovornim ljudima u pravosuđu i strukom'', naveo je Nović, dodajući da je "primiti k znanju" samo floskula.

Čini mi se, kazao je on, da je došlo vrijeme da se ukine to "primiti k znanju" i da se donese zaključak da se zatraži da se pristupi strukturalnoj reformi pravosuđa.

Član Povjerenstva Asim Sarajlić je kazao kako misli da trebaju predložiti zajedničkom kolegiju da kroz poslovnike ili na neki drugi način ovo preformulira.

Nije podržana Bećirovićeva inicijativa

Povjerenstvo je prihvatila Izvještaj o radu Pravobranilaštva BiH za 2018. godinu.

Uz ovaj Izvještaj Povjerenstvo je usvojilo i  Domu uputila zaključak u kome se od Vijeća ministara BiH traži dostavljanje informacije o tome koliko je, za posljednjih pet godina, isplaćeno novca iz Budžeta institucija BiH za troškove odvjetnika u kaznenim i drugim postupcima, odnosno za naknade štete zbog boravka u pritvoru osoba lišenih slobode koja su u kaznenom postupku pravosnažno oslobođena optužbe, te koliko je isplaćeno novca na osnovu presuda Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava u Strasbourga, za naknade zbog povrede člana 6. Europske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (povreda prava na suđenje u razumnom roku).

Povjerenstvo je prihvatila Izvještaj o provođenju Općih izbora i Izvještaj o provođenju zakona iz nadležnosti Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine za 2018. godinu.

Članovi Povjerenstva nisu podržali Inicijativu izaslanika Denisa Bećirovića "kojom se zadužuje Vijeće ministara BiH da, najkasnije u roku od 120 dana od dana usvajanja ove inicijative u Domu naroda PSBiH, pripremi i u parlamentarnu proceduru dostavi amandmane na Ustav BiH kojim se osigurava potpuna i dosljedna implementacija četiri presude Europskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić/Finci, Azra Zornić, Ilijaz Pilav i Samir Šlaku".

Povjerenstvo nije podržala ni Inicijativu Denisa Bećirovića "kojom se zadužuje Vijeće ministara BiH da, najkasnije u roku od 60 dana od dana usvajanja ove inicijative u Domu naroda PSBiH, pripremi i u parlamentarnu proceduru dostavi informaciju o usklađivanju nastavnih planova i programa bh. entiteta RS i Srbije, s posebnim osvrtom na usklađenost ovih planova i programa s Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH".

Nije podržana Bećirovićeva Inicijativa "kojom se zadužuje Vijeće ministara BiH da, najkasnije u roku od 60 dana od dana usvajanja ove inicijative u Domu naroda PSBiH, pripremi i u parlamentarnu proceduru dostavi izmjene relevantnog zakonodavstva s ciljem provođenja presude Evropskog suda za ljudska prava po tužbi Irme Baralije protiv države BiH zbog neodržavanja izbora u Gradu Mostaru".

Odloženo je izjašnjavanje o delegatskoj Inicijativi Zlatka Miletića koji je podnio inicijativu Vijeću ministara – Ministarstvu pravde BiH da, u roku od 60 dana od dana usvajanja ove inicijative u Domu naroda, izradi i u parlamentarnu proceduru dostavi Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH".