Kupovao birače za 100 KM, s 318 glasova ušao u Dom naroda kao Hrvat

Zastupnik u Domu naroda parlamenta Federacije BiH Edim Fejzić, koji se izjašnjava kao Hrvat, došao je do dobro plaćenog mjesta podmićujući potencijalne birače u Goraždu iz kojega potječe, objavio je u ponedjeljak bosanskohercegovački portal Žurnal.

Na kratkoj amaterskoj video snimci jedne takve trgovine, načinjene mobitelom, koju je ponudio portal, Fejzić tijekom razgovora s muškarcem čije je lice prikriveno daje 100 konvetibilnih maraka za obećanje da će na izborima u listopadu 2018. za njega glasati šest osoba.

"Ima amidža (stric), ima amidžična (strina), punac, punica...", nabraja neidentificirani muškarac Fejziću osobe čije mu glasove nudi, a on mu za uzvrat daje novčanicu od 100 KM te nudi svoj promidžbeni izborni materijal kako se kupljeni birači ne bi zbunili, prenosi Hina.

Fejzić se na općim izborima natjecao za zastupnika u skupštini malene Bosansko-podrinjske županije predvodeći neovisnu "Goraždansku listu".

Mandat je i dobio osvojivši 318 glasova, a kako se uoči izbora odlučio na izbornim listama izjasniti kao Hrvat, dobio je i mjesto jedinog zastupnika iz te županije u klubu Hrvata Doma naroda parlamenta Federacije BiH.

Prema popisu iz 2013. u cijeloj županiji, koja je tada imala nešto više od 22 tisuće stanovnika, živjele su samo 24 osobe koje su se izjašnjavale kao Hrvati.

Fejzića je zapalo da ih predstavlja temeljem matematičkih formula po kojima trenutačno funkcionira izborni sustav BiH i po kojima je predviđeno da nacionalne klubove u Domu naroda parlamenta Federacije BiH čini barem po jedan zastupnik iz reda svakog konstitutivnog naroda iz svake od deset županija, bez obzira koliko u njima kojeg naroda živi.

Ta je činjenica bila povod HDZ-u BiH da zatraži izmjene izbornog zakona kako bi se osiguralo da interese konstitutivnih naroda u Domu naroda Federacije BiH predstavljaju zastupnici iz onih županija u kojima pripadnici određenog naroda čine većinu.

Ustavni sud BiH je, odlučujući po prizivu Bože Ljubića na sporne odredbe Izbornog zakona, ocijenio kako je ispravno stajalište da Dom naroda nije dom federalnih jedinica, nego konstituivnih naroda pa bi sukladno tomu trebalo izmijeniti Izborni zakon kako bi se osiguralo poštivanje autentične volje biračkog tijela.

O provedbi te odluke Ustavnog suda BiH do danas nema suglasnosti između hrvatskih i bošnjačkih političkih stranaka, kao što nema ni dogovora o tome kako provesti brojne presude Europskog suda za ljudska prava kojima su također utvrđene diskriminatirske odredbe Izbornog zakona BiH. Najpoznatija takva presuda je u slučaju "Sejdić-Finci", a ona je donesena prije punih deset godina.