Nakon slučaja u Hrvatskoj, oprez zbog ptičje gripe potreban i u BiH

Ptičja gripa (avijarna influenca) je u izvještaju Svjetske organizacije za zdravlje životinja (FAO), za 2020. je registrirana u 20 europskih zemalja, među kojima su Bugarska, Rumunjska, Mađarska, Hrvatska i Slovenija, koje se nalaze u neposrednoj blizini Bosne i Hercegovine.

Zbog zabilježenog uzorka u Koprivničko-Križevačkoj županiji 17. studenog, u susjednoj Hrvatskoj izdata je Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica na području Republike Hrvatske kojom su određene dužnosti o onemogućavanju kontakta "domaće peradi i ptica u zatočeništvu s divljim pticama, ističe se u priopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Na farmi tovnih purana u Hrvatskoj je utvrđena influenca ptica (podtipa H5N8), za koji dosad nije utvrđeno da uzrokuje zarazu u ljudi.

Situacija u Europi

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je globalno od januara 2003. godine do sredine novembra 2020. u 17 zemalja prijavljeno 862 slučaja u kojima su ljudi inficirani ptičjom gripom A (H5N1). Od navedenih slučajeva, smrtni ishod je imalo njih 455 (53%). Iako se virus može i prenosi na ljude, kroz kontakt s mrtvim pticama ili kontaminiranom sredinom, među ljudima je, ipak, rijedak, ali zato je vrlo fatalan i lako prenosiv na perad, te time prouzrokuje veliku materijalnu štetu, ističe se u saopćenju.

Naime, kod soja virusa H5N8, koji je u najvećem broju u 2020. godini potvrđen u europskim zemljama, nije zabilježen prenos na čovjeka, a prema izvještajima Svjetske zdravstvene organizacije, mala je vjerovatnoća da do prijenosa sa životinje na čovjeka dođe.

U Europi trenutno su izolirani visoko patogeni sojevi virusa avijarne influence tip A, u najvećem broju slučajeva soj H5N8, a u manjem broj H5N5, kod domaće živine i divljih ptica. Žarišta su prijavljena u Sloveniji, Hrvatskoj, Francuskoj, Norveškoj, Belgiji, Švedskoj, Danskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Rusiji, Ukrajini i Ujedinjenom Kraljevstvu. U svijetu, potvrđena su žarišta u Tajvanu, Japanu, Kini, Kazakhstanu, Nigeriji, Južnoafričkoj republici, Južnoj Koreju, Afganistanu i Vijetnamu.

To potvrđuje i vladina Agencija za javno zdravlje iz Velike Britanije (Public Health England), čiji zvaničnici su istakli da će prije Božića biti ubijeno preko 10.000 purana zbog ptičje gripe, a početkom 12. mjeseca su registrirali još 26 novih slučajeva i lokacija na svom području. U Poljskoj eutanazirano više od 900.000 nosilica.

Kao neophodne mjere, u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) navode da je veoma važno spriječiti kontakt domaćih i divljih ptica što nije lako i preporučuje se držanje domaće peradi zatvorenom. Potrebno je pooštriti kontrolu ulaza osoba u objekte s peradi, uposlenici na farmama moraju da koriste zaštitnu radnu odjeću i obuću i vode računa o osobnoj higijeni.

- Neophodno je zaštititi hranu za perad i vodu od divljih ptica, posebno onih koje su uobičajen na farmama, kao što su golubovi, vrapci i druge jer one u prirodi mogu imati kontakta s divljim plovnim pticama. Sprječavati kontakt domaće peradi s drugim domaćim i divljim životinjama. U slučaju da se influenca pojavi, neophodno je da se izolira cjelokupna populacija, a zatim se sve jedinke, oprema i otpad koji je bilo u kontaktu s oboljelim jedinkama neškodljivo uklanjaju", navode iz Instituta i dodaju kako se na domaćim farmama sprovode rigorozne mjere dezinfekcije.

Ograničavanje i zabrana kretanja žive peradi unutar jednog regiona je veoma značajna mjera kontrole i sprečavanja širenja infekcije, kao i zabrana korištenja opreme iz jedne farme u drugoj. Sumnjiva jata drže se izolirani i promatraju se četiri tjedna.

Veterinari i veterinarske stanice nadležne za ove objekte obavezno trebaju provjeriti stanje i provedbu biosigurnosnih mjera. Nadležni inspektori će u slučaju sumnje na prisustvo influence peradi postupati u skladu s odredbama Odluka o zaraznim bolestima životinja (Službeni glasnik BiH 44/03) i Pravilnika o mjerama za suzbijanje i kontrolu influence ptica (Službeni glasnik BiH 35/10), kao i ostalim propisima koji su na snazi i kojima je regulirana ova oblast, objašnjavaju iz Instituta.

Ured za veterinarstvo BiH je još u drugom mjesecu (februar/veljača) ove godine obavijestio sve nadležne institucije u entitetima i Distriktu Brčko, te kantonima Federacije, o pojavi visokopatogene influence ptica u državama istočne Europe, s mogućnošću da se ona uskoro pojavi u državama susjedima ili u samoj BiH.

Ptičja ili kokošija gripa (Avijarna influenca A.I. – Klasična kuga peradi) je više nego dovoljan povod i razlog da sva lovačka društva ili lovci dostave Veterinarskom fakultetu u Sarajevu, kao referentnoj instituciji za provjeru, sve pronađene uginule divlje ptice na laboratorijsko testiranje u cilju potvrđivanja ili isključivanja sumnje na ovu bolest. Virusna je akutna bolest domaćih i divljih ptica, veoma rijetko sisara, a pod određenim uvjetima može da oboli i čovjek.

Korištenje mesa peradi

Bolest kod peradi može imati blaži tok u vidu blagih respiratornih infekcija i pada nosivost jaja ili maligni tok u vidu respiratornih poremećaja, prestanka nosivosti, gastrointestinalnim i nervnim poremećajima i naglim uginućima ptica u visokom procentu, kažu iz INZ-a.

Preventivno, ali i kod utvrđivanja bolesti vlasnici i držaoci peradi treba da surađuju sa veterinarskom službom. Od domaće peradi najosjetljivije su kokoške i ćurke, dok se kod pataka i gusaka bolest pojavljuje u blažoj formi. Divlje ptice koje žive uz vodu, posebno divlje patke, često su otporne na bolest i rijetko pokazuju kliničke znakove bolesti, ali mogu biti rezervoar virusa kojeg izlučuju u vanjsku sredinu i time predstavljaju glavnu opasnost za širenje bolesti na domaću perad.

Kada se pojavi kod domaće peradi, bolest dovodi do velikih ekonomskih gubitaka po gazdinstvo i samu državu koji su uvjetovani uginućima i obaveznim neškodljivim uklanjanjima oboljelih jata, zabranom kretanja peradi i zabranom prometa proizvoda porijeklom od peradi.

Stručnjaci INZ-a kažu da su preporuke agencija za hranu potrošačima da meso i proizvodi od peradi koji su već obraćeni, nalaze se na tržištu i u prometu su, a s kojima se ispravno rukuje i dobro se termički obrađuju, ne predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje.

Pridržavanje dobre higijenske prakse uključuje pranje ruku toplom vodom i sapunom najmanje 20 sekundi prije i poslije pripreme hrane, izbjegavanje unakrsne kontaminacije odvajanjem sirovog mesa i proizvoda od ostale hrane, pranje opreme i površina za pripravljanje hrane s vrućom vodom i deterdžentom, tj. upotreba uobičajenih sredstava za higijenu domaćinstva i dezinficijensa. Temperatura termičke obrade peradi pri kuhanju treba biti iznad 75ºC, a pri pečenju minimalno 180*C.