Najduže se traga za dječakom nestalim 1982. godine u Mostaru

Prema evidenciji Federalne uprave policije, trenutno se putem Interpola traga za 13 osoba koje su nestale s područja FBiH, dok se prema podacima web stranice Potraga, s područja BiH traga za 58 nestalih.

Federalna uprava policije ne raspolaže s točnim podacima o broju nestalih osobama s područja Federacije BiH jer u elektronsku bazu potraga za nestalim osobama, podatke o nestalim osobama na području Federacije BiH unose nadležna županijska ministarstva unutarnjih poslova, odnosno policijske uprave i policijske postaje na čijem području je prijavljen nestanak određene osobe.

Točan broj nestalih u BiH teško utvrditi

Kada se sumnja da je nestala osoba napustila područje BiH, ili ako rezultati traganja na području BiH nisu dali pozitivni rezultat (nije određen vremenski rok nakon kojeg se može pristupiti raspisivanju međunarodne potrage), pristupa se raspisivanju međunarodne potrage (Inetrpolov naziv: "žuta potraga za nestalom osobom"). Obrazac popunjava nadležni MUP, a koji se preko Federalne uprave policije prosljeđuje prema Uredu Interpola Sarajevo na dalje raspisivanje prema Generalnom tajništvu Interpola i svim zemljama članicama Interpola.

S druge, pak, strane Saša Leković, slobodni novinar iz Hrvatske, koji je 2008. godine pokrenuo projekt Potraga, koji pomaže u pronalasku nestalih ljudi i uspostavljanju prekinutih kontakata, smatra kako je točan broj nestalih s područja BiH teško utvrditi zbog ponekad loše međusobne komunikacije po tom pitanju između entiteta i županija, tako da je vrlo teško reći koliki je broj osoba s tog područja nestao.

Svake godine nestane više od 1000 ljudi

Po njegovim riječima, svake godine na teritoriju Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine nestane više od tisuću ljudi. Ponekad su u pitanju i žrtve trgovine ljudima, pa i otmica i ubojstva, a ekipa Potrage, u suradnji s policijom, međunarodnim i lokalnim organizacijama pokušava saznati što se dogodilo s onima koji su nestali.

Kada se uzmu u obzir te zemlje i najveći broj nestanaka, na prvom je mjestu Srbija, koja ima i najveći broj stanovnika, slijede Hrvatska, BiH pa Crna Gora.

Što se tiče razloga nestanka, Leković ističe kako je vrlo teško reći koji su najčešći razlozi nestanka te da oni mogu biti razni od bijega od kuće, psihičkih bolesti, demencije, pa sve do situacija kada su nestali žrtve trgovine ljudima ili ubojstava.

Što se tiče postotaka pronalaska, Leković je kazao kako je postotak onih koji se pronađu vrlo varljiv jer postoje situacije kada se netko proglasi nestalim te se pojavi nakon par dana, a iz nekog je razloga odlučio da se ne javlja kući.

Isto tako postoje i situacije gdje se nestanak riješi jako brzo. No, postotak onih koji se zaista pronađu, a nisu oni koji su iz nekog razloga otišli od kuće, pa zapravo i nisu nestali nije veliki, smatra on.

Većina nestalih se ni ne pronađe

Većina onih koji su zaista nestali se ne nađu, pogotovo ako su žrtve trgovine ljudima. Izuzetno se rijetko ulazi u trag takvim žrtvama, iako smo mi u nekoliko slučajeva uspjeli pronaći i žrtve trgovine ljudima i vratiti ih njihovim obiteljima, utvrdio je Leković.

Po njegovom mišljenju, vrlo je teško i gotovo nemoguće znati kompletne brojke o broju nestalih osoba, no jedno je sigurno, većina onih koji su zaista nestali se ne nađu.

Na web stranici Federalne uprave policije najduže se traga za osobom koja je rođena 1980. godine, a koja je nestala kao dvogodišnjak 1982. godine dok se igrala ispred kuće u Mostaru.