Mostar među gradovima s najmanje narušenom kvalitetom zraka

Na osnovu dosadašnjih mjerenja, koncentracije praćenih zagađujućih materija koje se mjere na stanici za monitoring kvalitete zraka u Mostaru znatno su niže u odnosu na one koje se bilježe na mjernim mjestima smještenim u dolinama i kotlinama Bosne, kazao je u razgovoru za Fenu Enis Omerčić iz Sektor životne sredine Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ).

''Ovo se u prvom redu odnosi na koncentracije lebdećih čestica (takozvane "PM čestice") i sumporovog dioksida, koji su osnovni uzročnik narušene kvalitete zraka u našim gradovima. Istovremeno se pokazalo da zrak nije uvijek čist, te su zabilježeni kraći periodi s narušenom kvalitetom zraka u periodu između 25. prosinca 2022. i 10. siječnja ove godine, ali ovo je i očekivano s obzirom da je Mostar jedan od najvećih gradova u našoj zemlji'', kazao je Omerčić.

Krajem prošle godine FHMZ je u mostarskom naselju Bijeli brijeg postavio stanicu za monitoring kvalitete zraka.

Stanica je opremljena uređajima koji mjere koncentracije ozona, sumporovog dioksida, azotnih oksida, ugljičnog monoksida i lebdećih čestica manjih od 10 (PM10) i manjih od 2,5 (PM2.5) mikrometara, a mjerenja se obavljaju opremom i metodama koje su propisane pravilnicima FHMZ-a i direktivama EU-a.

Omerčić ističe kako su mjerenja u proteklih mjesec dana, generalno govoreći, pokazala kako je zrak u Mostaru najčešće bio dobar do umjereno zagađen.

''Povremeno i kratkotrajno je dostizao razine nezdravog zraka za osjetljive grupe stanovništva. Po tome Mostar spada u bh. gradove s najmanje narušenom kvalitetom zraka u grupi gradova u kojima se vrše mjerenja'', kazao je Omerčić.

PM10 čestice

Početkom godine zabilježen jedan dan s prekoračenjem granične vrijednosti za PM10 čestice.

''Prema našim, ali i propisima koji važe u zemljama Europske unije (EU) u tijeku godine dozvoljeno je imati do 35 ovakvih dana. U drugim danima te koncentracije bile bi dostizane samo povremeno i kratkotrajno i u obujmu koji ne može imati značajnije efekte po ljudsko zdravlje'', navodi Omerčić.

Uzročnici povišenih koncentracija lebdećih čestica u prvom redu su ložišta (industrija, toplane, domaćinstva), osobito tijekom hladnijeg dijela godine, te emisije iz prometa kao posljedica izgaranja goriva u motoru, ali i trošenja ceste u suhim uvjetima.

''Koncentracije sumporovog dioksida do sada su prilično niske, što je i očekivano s obzirom da se ugljen kao gorivo koristi u relativno malom obujmu na području Mostara. Koncentracije ozona, ugljičnog monoksida i azotnih oksida također su bile zadovoljavajuće niske'', kazao je Omerčić.

Magla i ozon

Početkom 2023. godine nekoliko dana uzastopce u Mostaru je zabilježena pojave magle što je rijetka pojava za Grad na Neretvi, ali također nije nešto što se prvi puta događa.

''Treba imati na umu da je magla prirodna pojava i da ne nastaje kao posljedica zagađenja zraka. Nastaje i u prostorima koji nemaju apsolutno nikakvih izvora zagađujućih materija u zraku. Ono što je zajedničko magli i zagađenju zraka su uvjeti stabilne atmosfere koji će, ako potraju, pogodovati nagomilavanju zagađujućih materija u zraku i ako takvi uvjeti potraju onda je izvjesno da će zrak biti zagađeniji. Ovakve meteorološke situacije karakterističnije su za kotlinske ili dolinske prostore u kontinentalnom dijelu zemlje, gdje mogu potrajati i do deset ili 15 dana uzastopno. Istovremeno, zrak može biti ozbiljno zagađen i bez pojave magle'', navodi Omerčić.

Tijekom sunčanih dana mogu se očekivati povišene koncentracije ozona koje su karakteristične za mediteranska područja, ali i za prometnija mjesta zbog specifičnog mehanizma nastanka ozona.

''Naime, ozon nastaje prirodnim putem - fotokemijskim procesima, odnosno djelovanjem sunčevog zračenja na prisutne materije u zraku uključujući i one koje nastaju prirodnim putem, u prvom redu hlapljive materije koje ispuštaju biljke tijekom vegetativnog perioda. Osim toga, takve materije u zrak emitira i čovjek svojim aktivnostima, a prvenstveno iz prometa, stoga su najviše koncentracije ozona tijekom ljetnih dana i iznad većih gradova'', kazao je Omerčić.

Dodaje kako se, osim navedenoga, povremeno u toplijem dijelu godine mogu očekivati i povišene vrijednosti koncentracije lebdećih čestica koje bivaju donošene zračnim strujama iz prostora sjeverne Afrike.

''Riječ je o erodiranoj stjenskoj masi, pustinjskoj prašini podignutoj olujama u više slojeve troposfere koja je prenesena i deponirana u južna područja Europe. Ovaj vid zagađenja smatra se prirodnim i ovdje treba imati na umu da zbog kemijskog sastava (silikati, karbonati i slično) jednake koncentracije lebdećih (PM) čestica donesenih na ovaj način imaju mnogo manje efekte na zdravlje u odnosu na one koje nastaju sagorijevanjem u domaćinstvima ili industriji. Također, moći ćemo pratiti i efekte eventualnih šumskih požara na kvalitetu zraka u Mostaru'', kazao je Omerčić.

Trenutno u Hercegovini, osim u Mostaru, stanice za praćenje kvalitete zraka postoje u Trebinju i Gacku (TE Gacko).

''FHMZ upravlja i jednom stanicom u Livnu i ona je najbliža stanici u Mostaru. FHMZ i drugi operateri unutar svojih županija u prethodnom periodu su se fokusirali na područja u kojima su očekivani nivoi zagađenja znatno viši od onih koji su prisutni u Hercegovini. Za sada ne planiramo uspostavu drugih mjernih mjesta u Hercegovini, a moguće je da neke od županija ili općina imaju želju uspostaviti monitoring vlastitim sredstvima'', kazao je Enis Omerčić iz Sektor životne sredine Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ).