Mostar kroz 2020. s transparentom u rukama
Mostar 2020. godinu ispraća generalnim štrajkom zdravstvenih djelatnika koji se žele izboriti za kolektivni ugovor s Vladom HNŽ. Iako su odlučni u svojoj borbi, za njih Vlada za sada nema sluha.
U ovoj godini zdravstveni djelatnici nisu bili jedini koji su s transparentom u rukama izašli na ulice Mostara. Početkom 2020. kad su vijesti o koronavirusu povremeno dolazile iz Kine i kada smo za njega još uvijek bili nedovoljno zainteresirani, najavljivala se nova blokada mostarske deponije Uborak.
Deponija čeka Gradsko vijeće
Naime, mještani i aktivisti već godinama traže sanaciju i zatvaranje odlagališta na Uborku za koje kažu da je odavno premašilo predviđeni kapacitet te da od početka 2019. godine nema niti jedan potreban dokument za rad.
Početkom siječnja 2020., samo mjesec dana kako je specijalna jedinica MUP-a HNŽ-a deblokirala deponiju, mještani okolnih naselja i aktivisti Građanske inicijative "Jer nas se tiče" izašli su pred regionalno odlagalište komunalnog otpada na Uborku kod Mostara kako bi ponovno upozorili na taj ekološki problem te zatražili njegovu sanaciju i pronalaženje nove lokacije za odlagalište.
Sredinom godine, dok je sva javnost usmjerena na događaje vezane za koronavirus, članovi Građanske inicijative 'Jer nas se tiče' izlaze u javnost s upozorenjem na ''ilegalno proširenje postojeće deponije''.
Naime, tih dana djelatnici J.P. Deponija obavljali su radove u krugu mostarske deponije. Iako bez okolišne dozvole, iz J.P. Deponija d.o.o. Mostar za Bljesak.info kazali su kako nije bila riječ o novoj gradnji. Tvrdili su kako se vrše radovi temeljem zaključka sastanka Grada Mostara i Federalnog ministarstva okoliša i turizma. No, iz Ministarstva su tada istaknuli kako oni nisu imali nikakvih informacija o izvođenju radova.
Iako je Grad izlazio s prijedlozima novih lokacija na kojima bi se moglo graditi novo odlagalište ni jedan nije prošao dalje. Osim kraće blokade prilazne ceste deponiji i povremenih mirnih okupljanja aktivista pred njom godina na izmaku nije donijela velike pomake u ovoj borbi. Poručili su kako sada kreću u borbu pravnim putem.
Rješenje ovog problema moglo bi imati novo Gradsko vijeće Grada Mostara. Naime, u ranijim izjavama glavna savjetnica gradonačelnika Radmila Komadina kazala je kako će lokacija nove deponije bit kada bude i novog Gradskog vijeća.
Bi, pa ipak ne bi prosvjedovali
Sindikat policije dugo je pregovarao s Vladom HNŽ o isplati pravomoćnih sudskih presuda vezanih za potraživanja iz radnog odnosa. Dogovor je krajem 2019. napokon postignut. Vlada HNŽ tada se obvezala da će odvojiti 5 milijuna maraka za isplatu pravomoćnih sudskih presuda vezanih za potraživanja iz radnog odnosa Sindikata, te da će se ono ravnomjerno rasporediti na izvansudske nagodbe i redovite isplate dugovanja s pripadajućim kamatama a isplata će se vršiti tromjesečno po redoslijedu prispjeća.
I dok smo misli da je sve riješeno između Sindikata i Vlade HNŽ, početkom veljače 2020. zbog, kako je Sindikat naveo tada, namjernog jednostranog kršenja ovog dogovora od strane Vlade HNŽ-a najavljivalo se prosvjedno okupljanje i šetnja. Sindikat je prijetilo i generalnim štrajkom, Vladi HNŽ bio je dan i rok od tjedan dana da ispuni dano obećanje. I ništa, ni isplate ni štrajka.
Kako problem nisu riješili u veljači, Sindikat se odlučio za novi pokušaj. Novi javni prosvjed najavili su 25. lipnja i to na lokaciji Sjevernog logora u Mostaru, kao mjesto gdje je to, naveli su tada, jedino moguće uraditi voljom Gradskih vlasti. Planirali prosvjed jesu, ali nisu ga proveli. Odlučili su se drugi put za novi datum, 20. srpnja, ovaj put se trebao održati na lokalitetu Sportskog centra „Kantarevac“.
Međutim, 16. srpnja u zgradi Vlade održan je sastanak predstavnika premijera Vlade HNŽ i Sindikata te je odlučeno da se zakazani prosvjedi odgode, te pruži još jedna prilika za sporazumno rješenje ovog problema.
Zatvoreni ugostiteljski objekti
''Hercegovina je na koljenima'', poručili su turističko-ugostiteljski radnici iz Mostara u srpnju ove godine sa Starog mosta tražeći od nadležnih da ne zatvaraju granice s Europskom unijom.
Stari grad u Mostaru ljetos je bio gotovo prazan. Uzalud su se mostarski ugostitelji i turistički djelatnici nadali da će mostarske kaldrme biti pune domaćih, ali i stranih gostiju. Trebala im je otvorena BiH.
Vijeće ministara BiH tek je sredinom rujna otvorilo bh. granicu za sve strane državljane pod uvjetom da imaju negativan test na korona virus ne stariji od 48 sati. Šteta je već učinjena. Svaka pomoć, kažu ugostitelji, prestala je u svibnju s ukidanjem stanja prirodne nesreće. Bez konkretne pomoći, ali i strategije, ugostitelji i turistički djelatnici prepušteni su bili isključivo sebi.
Kraj ove godine brojni mostarski ugostitelji dočekuju zatvorenim objektima ili samo dostavama hrane. Mnogi se nisu mogli izboriti s pandemijom, ali i mjerama i ograničenjima.
Prosvjed na kojem smo ušutjeli
Često stavljanje van funkcije semafora na raskrižju Dubrovačke i Ulice Hrvatske mladeži u Mostaru primoralo je građane na brojne pritužbe nadležnima. Semafori, vrijedni 95 tisuća KM, tjednima nisu radili, a raskrižje je prilično opasno zbog prebrze vožnje i nepoštivanja prvenstveno pravila o prestrojavanju.
Kako bi apelirali na MUP HNŽ-a da nešto poduzme po pitanju sigurnosti građana, te ukazali na prebrze vožnje, nekoliko poginulih, vozače koji ne poštuju pješake na obilježenom pješačkom prijelazu, organiziran je prosvjed na ovom raskrižju.
Iako smo poprilično glasni na društvenim mrežama, na ovom prosvjedu smo zašutjeli. Mali broj roditelja odazvao se pozivu, što govori o nedovoljno razvijenoj svijesti o ovoj problematici i činjenici da se već sutra bilo čije dijete može naći pod kotačima nesavjesnih vozača.
Semafori su nakon dužeg vremena opet proradili i od tada se nedaleko od raskrižja kod TC Piramida nalazi stacionarni radar koji bilježi prekršitelje, te je situacija nešto bolja u odnosu na ranije.
Ministar koji šuti
Uslijed pandemije koronavirusa u našoj zemlji početkom ožujka nastavni proces je uspostavljen putem online sustava (čitaj: viber poruka) u svim obrazovnim ustanovama u HNŽ-u.
Od početničkih problema, poput tehničkih pomagala, nepoznavanja rada na računalu, Internet-konekcije u školama ili u kućama pojedinih učenika, pa i nedostatak računala u obiteljima s više djece, hvalio se tada resorni ministar Rašid Hadžović, riješeno je bilo njih 98 posto. Uglavnom, vodilo se računa da djeca ne izgube tu školsku godinu i, naravno, da ne bude nadoknade.
Ministar Hadžović, obavješten o svim problemima s kojim su se suočavali roditelji i nastavni kadar, obećao je tada kako će raditi na poboljšanju uvjeta za učenike. U novoj školskoj godini učenici su zbilja dobili ''puno bolje'' uvjete za izvođenje nastave – epidemiološke mjere kakve se do tada nisu poštivale ni u jednom svadbenom salonu, ugostiteljskom objektu ili javnoj instituciji.
Vodio je ministar računa o svemu – o samoizolacijama učenika, dezinfekciji, maskama, razdvajanju učenika, zabrani pjevanja, zabrani tjelesne kulture i velikog odmora pa i o trajanju školskog sata. Opravdao se da samo poštuje naredbu Kriznog stožera, obećao da se nastava neće više izvoditi preko Vibera i ušutio.
Udruga roditelja 'Naša djeca 2014', revoltirana nametnutim mjerama djeci u novoj školskoj godini zbog toga u rujnu organizira prosvjednu šetnju pod nazivom 'Socijalizacija, ne ekranizacija' koja je okupila tisuću sudionika koji su potpisali peticiju kojom su roditelji podržali zahtjeve udruge o normalizaciji nastave.
Ovim skupom, objasnili su, pokušali su isprovocirati da se Ministarstvo obrazovanja obrati, sasluša roditelje i vidi koji su njihovi problemi, te da u skladu s tim pokušaju iznaći zajedničko rješenje. Međutim, sugovornik s druge strane nastavio je svoju šutnju.
Borba za normalizaciju nastave i dalje traje, Udruga i dalje poziva ministra Hadžovića da sjednu za stol sa Zavodom za javno zdravstvo HNŽ-a i Kriznim stožerom Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a i nađu zajedničko rješenje.
Djeca ulaze u drugo polugodište ove školske godine, a ministar Hadžović i dalje šuti.
Prazne prijetnje i šutnja studentima
No, nije to jedina šutnja. ''Smanjite školarinu'', ''Uhljebi'', ''Dođoh, vidjeh, uplatih'', ''Znamo šta možemo''… bile su neke od poruka koje su mostarskih studenata uputili u listopadu ove godine Rektoratu i čelnim ljudima Sveučilišta u Mostaru tražeći ukidanje online nastave, smanjenje školarina za 25 posto, reorganizaciju Studentskog zbora Sveučilišta u Mostaru i punu transparentnost školarina. Studente su, kao u najstrožim režimima, snimali sa zgrade Rektorata.
Senat Sveučilišta u Mostaru donio je zaključak da će se nastava izvoditi u kombiniranom obliku. Sveučilište je taj zaključak donijelo sukladno Naredbi Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva. Problem je nastao, što Sveučilište cijene školarina nije prilagodilo nastaloj situaciji, one su ostale nepromjenjive.
Studentske udruge kao i Studentski zbor odbili su podržati prosvjede tvrdeći kako su politički motivirani.
Studenti su na prosvjede izašli i u studenom, ali u puno manjem broju, s istim ciljem.
Nakon dva studentska prosvjeda na kojima su studenti Sveučilišta tražili razgovore s rektoratom, zbog provođenja online nastave i visokih školarina, rektor je neizravno odgovorio na sastanku kolegija dekana Sveučilišta u Mostaru da će se nastava odvijati kombinirano, a prosvjede je nazvao predizbornim aktivnostima pojedinih stranaka. O školarinama nije govorio.
Nakon toga, stizale su 'prijetnje' da će se studenti prijaviti policiji.
Sveučilište u Mostaru 16. studenog službeno je pokrenulo postupak pred Etičkim povjerenstvom Sveučilišta zbog neovlaštenog ulaska u zgradu Rektorata, vršenja verbalnoga pritiska i uznemiravanja djelatnika protiv tri studenata čija prijava uključuje i neovlašteno snimanje i stavljanje snimaka u promet putem interneta, priopćeno je na službenoj stranici Sveučilišta. Iz MUP-a HNŽ-a za Bljesak.info su tada rekli kako do tada nisu imali nikakvu prijavu protiv studenata.
Nakon praznih prijetnji i šutnje kako studentima tako i medijima nije se saznalo jesu li u očima rektora i Rektorata opravdani zahtjevi studenata, može li smanjenje školarine ugroziti rad Sveučilišta, te u koju svrhu je sniman prvi prosvjed s terase Rektorata.
HT Mostar nastavlja borbu drugim putem
Krajem studenog zaposlenici HT Mostara i BH Telecoma krenuli su u štrajk zbog nepotpisivanja Granskog kolektivnog ugovora koji bi jamčio zaštitu plaća i ostalih materijalnih prava radnika.
Mirnim prosvjedom prošli tjedan Sindikat Hrvatskih telekomunikacija (HT) Mostar poručio je kako ne želi biti ''novi Aluminiji'' aludirajući na propast velike kopanije.
Sindikat je kazao da opstruiranje Vlade FBiH i Uprave HT kada je riječ o zaključenju ovog ugovora traje gotovo šest mjeseci bez ikakvih konkretnih razloga. Poručili su kako će se borba nastaviti te da će radnici biti u štrajku sve dok organi ne kažu da se prekine, a ''onda će nastaviti borbu drugim putem''.
Osim aplauza nisu dobili ništa
Štrajk zdravstvenih radnika u Hercegovačko-neretvanskoj županiji prolazi uz kolaps zdravstvenog sustava, a ranije najvljeni prosvjed bi se trebao održati iza Nove godine.
Naime, Općinski sud u Mostaru prošli tjedan je ukinuo privremenu mjeru zabrane provođenja i organiziranja Štrajka sindikata SKB-Mostar i Nezavisnog strukovnog sindikata zdravstvenih djelatnika HNŽ. Sud je razmotrio sve činjenice i dokaze koje je sindikat podnio Sudu i donesena je odluka te su odbijeni sve primjedbe Vlade HNŽ-a i ministra zdravstva Gorana Opsenice.
Nakon godinu i pol pokušaja da Sindikat zdravstvenih radnika HNŽ-a i Nezavisni sindikat Sveučilišne kliničke bolnice Mostar nije uspio potpisati kolektivni ugovor o pravima i obvezama zaposlenika i poslodavaca u oblasti zdravstva s Vladom HNŽ-a.
Kako su poručili, Sindikat i dalje stoji na raspolaganju Vladi HNŽ i ministru Opsenici te očekuje da ih što prije pozovu kako bi zaključili kolektivni ugovor na zadovoljstvo svih zdravstvenih radnika.
Mostar 2020. godinu ispraća generalnim štrajkom zdravstvenih djelatnika. Iako su odlučni u svojoj borbi, za njih Vlada za sada nema sluha. Osim aplauza nisu dobili ništa.
