Mostar bez izbora: Prvorazredni problem za trećerazredne političare

''Na snazi je odluka o odgađanju izbora u Mostaru i ona će ostati sve dok se ne riješi pitanje statuta Grada Mostara'', rekla je za Bljesak.info Maksida Pirić, glasnogovornica Središnjeg izbornog povjerenstva.

Glasnogovornica Pirić podsjeća kako 7. svibnja, u trenutku raspisivanja lokalnih izbora, nije bilo uvjeta za raspisivanje izbora u Mostaru te će tako ostati sve dok se ne riješi pitanje nametnutog Statuta Grada.

Propali svi pokušaji

Svi pokušaju da se mostarski problem riješi na vrijeme propali su. I sami početak rada Stručne grupe pokazao kako s izmjenama statuta neće biti lako, pa se, nakon četiri prijedloga s prvog sastanka, ostalo na istom.

Tako je, nakon tri mjeseca stručnih sastanaka priopćeno kako Ekspertna radna skupina, koja je radila na prijedlogu izmjena Statuta Grada Mostara koje se odnose na provedbu odluke Ustavnog suda FBiH o izbornim pravilima za Mostar, nije uspjela postići konsenzus. Umjesto konkretnih rješenja ponudila je tek smjernice koje bi trebale poslužiti kao putokaz u iznalaženju rješenja za izborna pravila za lokalne izbore u Mostaru.

Jurica Gudelj, novinar Oslobođenja, koji dugi niz godina prati 'mostarski slučaj' smatra kako je pitanje izmjene izbornih pravila i Statuta Grada Mostara prvorazredni politički problem za cijelu zemlju ali da su taj problem do sada rješavali trećerazredni političari.

Pokazatelj ukupnoga stanja u BiH

''Dojma sam kako se ovo pitanje uopće ne želi riješiti. Od početka cijele priče vidjelo se kako se problemu Mostara pristupa potpuno neozbiljno. Vodile su se rasprave o tomu tko je u Mostaru više stradao Bošnjaci ili Hrvati, a nije se argumentiralo o samom problemu. Ustvari, vidljivo je kako se od problem Mostara ne želi riješiti'', rekao je Gudelj za Bljesak.info dodavši kako je grad na Neretvi samo pokazatelj ukupnoga stanja u BiH, posebice u Federaciji.

Da se do rješenja moglo doći jer je bilo dovoljno vremena, ali da je nedostajalo volje, smatra i Slaven Raguž, predsjednik Gradskog odbora HDZ-a 1990. Raguž kaže kako je vladajućoj oligarhiji komotnije kreirati kontrolirani kaos, kako bi se produljio njihov vijek trajanja na pozicijama.

''Bošnjačka politička elita grada, budući da su protuustavna izborna pravila išla njima u prilog, gubi mnogo vraćanjem izbora u ustavne okvire, pa je to razlog njihovog glasnog odbijanja svakog rješenja i konstruktivnog dijaloga. Lakše im je dizati i potencirati međunacionalne razdore. S druge strane hrvatska elita ima win win situaciju: dobro im i ovako, jer su zauzeli sve moguće pozicije, a dobro im i kad se stvari vrate u ustavne okvire, budući da se smatraju svevremenskim političarima i vladarima čije pozicije i nasljeđe nitko ne može ugroziti'', rekao je za Bljesak.info Raguž.

Odluka očekivana

''Kontinuirana politička kriza u kojoj se nalazi Federacija jednostavno ne dozvoljava rješavanje mostarske krize'', rekao je Gudelj.

Prema zakonu, od donošenja odluke o raspisivanju izbora pa do njihovog održavanja treba proći 150 dana, a taj rok Mostar je ''probio''. U Gradskom vijeću pomirili su se s činjenicom da će Mostar ostati grad slučaj, pa je tako predsjednik Gradskog vijeća, Murat Ćorić, medijima nakon neuspjelih pregovora rekao da je odluka o odgađanju izbora očekivana i realna.

''Odluka Središnjeg izbornog povjerenstva BiH očekivana je jer formalno ne postoje preduvjeti u Izbornom zakonu BiH da se nakon intervencije Ustavnog suda tehnički mogu pripremiti i organizirati izbori u Mostaru'', rekao je tada medijima Ćorić.

Pregovori na pogrešnom mjestu

Iz Središnjeg izbornog povjerenstva upozoravano je kako se pregovori oko rješenja za pitanje statusa Grada Mostara vode se na pogrešnom mjestu. Tako je predsjednik Povjerenstva, Branko Petrić rekao kako bi Grad Mostar trebao bi ti riješen kroz Izborni zakon Federacije BiH. No, Federacija ne poznaje taj zakonski akt, pa se to pitanje uvrstilo u Izbor ni zakon BiH jer ga se negdje moralo ''smjestiti''.

Prema njegovom mišljenju čak i da je došlo do dogovora, on ne bi značio ništa ako nema intervencije u Izbornom zakonu BiH.

S druge strane, Raguž smatra kako je suštinski pogrešno vezati odluku Ustavnog suda vezano za izbore u Mostaru, sa Statutom grada, budući da odluka Ustavnog suda ne nalaže izmjenu Statuta, nego se odnosi na izmjenu dijela izbornih pravila za grad Mostar.

''Jedino rješenje je da se proaktivnije, a ne pilatovski kao do sada, u cijeli proces uključi međunarodna zajednica, koja je u biti i generirala problem, smatra Raguž.

OHR zakuhao, a ne miješa

No, OHR, koji je i nametnuo Statut 2004. godine, ponavlja kako se neće miješati u nametanje i iznalaženje rješenja, ali se navodno, prema neimenovanim izvorima Dnevnog lista, pripremaju novčane kazne za stranke po scenariju sličnom onome iz 2003. godine kada je kaznio svaku stranku s 50 tisuća maraka te srezao za više od 50 posto primanja ministara u Vladi HNŽ-a.

Paddy Asdown je 2004. godine nametnuo Statut Grada Mostara koji je trebao spriječiti dominaciju bilo kojeg naroda u gradu na Neretvi. Odlučeno je da se ukine šest ratnih općina u gradu kako bi se uspostavila jedinstvena gradska administracija.

Novinar Gudelj naglašava kako se upravo ne smije zanemariti ni odgovornost međunarodne zajednice te da je Ashdownow Statut proteklih godina bio stalno izvorište političkih kriza u gradu.

''Bojim se da će na kraju najveću cijenu političke krize platiti stanovnici Mostara. Naime, osim što je sasvim izvjesno da ove godine neće biti izbora za mostarsko Gradsko vijeće, poznato je i da mandat ovom sazivu Gradskog vijeća ističe početkom studenoga. Time će Mostar ostati bez zakonodavne vlasti. To znači da neće biti moguće usvojiti proračun, a neće biti moguće ni mijenjati gradski Statut, jer neće biti tijela koje bi usvojilo izmjene'', rekao je Gudelj dodavši kako misli da javnost uopće nije svjesna težine političke krize u kojoj se Mostar nalazi.

Grad stagnira

I Slaven Raguž smatra kako cijenu plaća obični puk.

''Grad stagnira, nema nikakve strategije razvoja, nikakvog sustavnog rješenja problema komunalija. Sreća, bliže se izbori pa se krenulo s asfaltiranjem cesta, ali kako se ne zna datum, i to se odugovlači pa ceste stoje izrovarene par mjeseci, jer se mora datum otvaranja uskladiti s datumom izbora'', rekao je Raguž.

Podsjećamo, Ustavni sud BiH je poništio dijelove Izbornoga zakona BiH koji se odnose na izbor vijećnika u Gradsko vijeće Mostara te je utvrdio kako su neustavne odrednice prema kojima se sa šest gradskih izbornih jedinica bira ukupno 18 vijećnika, po tri iz svake, iako spomenuta gradska područja imaju drastično različit broj birača.

Također, ocijenjeno je kako su stanovnici središnje gradske zone diskriminirani jer ne mogu birati 18 vijećnika u Gradsko vijeće. Naložene su izmjene i Izbornoga zakona i Statuta, no Ustavni sud nije precizirao kakve izmjene trebaju biti.

Inače, Središnje izborno povjerenstvo BiH objavilo je kako će se na lokalnim izborima, koji će se održati u listopadu, natjecati se više od trideset tisuća kandidata za općinske načelnike odnosno zastupnike u općinskim i gradskim vijećima.

Povjerenstvo je provelo provjere podnesenih kandidatura i potvrdilo kako pravo sudjelovanja ima 30.352 kandidata. Mostarci se, barem za sada, neće morati brinuti koga zaokružiti.