Mediji u BiH postali atraktivni za pokušaje političkih utjecaja i manipulacije

Završna konferencija projekta ''Slobodni mediji za slobodno društvo'' na kojoj su predstavljeni rezultati trogodišnjeg projekta konzorcijuma kojeg čine Udruženje/udruga BH novinari i Asocijacija elektronskih medija u BiH, realiziranog uz podršku Europske unije, održana je danas u Hotelu Holiday u Sarajevu.

Kako je istaknuto, u protekle tri godine Konzorcijum projekta je sproveo pet serioznih istraživanja o kvalitetu medijskih sadržaja u lokalnim medijima, o radnim uvjetima i pravima novinara, te o nivou medijske pismenosti organizacija civilnog društva. Uspostavljen je Interaktivni online centar (HUB) za razmjenu medijskih sadržaja i zagovaranja neovisnosti i integriteta novinara, koji će poslužiti kao prostor obuke o etičkim i novinarskim standardima i istraživačkom novinarstvu, kao i LAB za produkciju medijskih sadržaja. Pored toga, aktivno se radilo na jačanju kapaciteta novinara i članova organizacija civilnog društva u lokalnim zajednicama za profesionalno i objektivno kreiranje medijskih sadržaja, kao i na unaprjeđenju medijskih sloboda i sigurnosti novinara, priopćeno je iz Udruženja/udruge BH novinari.

Mali napredak na poboljšanju medijskih sloboda 

Prema riječima Danijela Kovačevića, političkog savjetnika Specijalnog predstavnika Europske unije u BiH, mediji su danas u BiH postali atraktivni za pokušaje političkih utjecaja i manipulacije, a ovaj projekt jedan je od alata da se takvi pokušaji spriječe, posebno kada je riječ o lokalnim medijima.

''U izvještajima Europske komisije naglašava se da je u BiH posljednjih godina zabilježen mali napredak na poboljšanju medijskih sloboda i potrebno je da BiH više učini na tom planu. Zakon o slobodi pristupa informacijama, Zakon o transparentnosti vlasništva nad medijima, učinkovitije sankcioniranje napada na novinare i govora mržnje, neke su od obveza koje BiH mora ispuniti na putu pridruživanja EU'' - rekao je Kovačević.

Predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković naglasio je da je jedno od najvažnijih pitanja danas koliko su mediji u stanju da trpe razne oblike pritiska - od političkih, preko financijskih, onih koji dolaze iz pravosuđa, itd. Kao primjer za to naveo je da kolege iz BHRT-a danas protestuju ''jer su već godinama u situaciji da svakog mjeseca razmišljaju hoće li dobiti plaće".

Predsjednik Asocijacije elektronskih medija (AEM) Elvir Švrakić izrazio je nadu da će interaktivni HUB koji je rađen u okviru ovog projekta veoma brzo zaživjeti i da će biti od koristi svim novinarima i medijima u BiH.

''Sve što se događa u društvu odražava se na sve koji rade u medijskoj industriji, koja ima preko 7.000 zaposlenih. Vjerujem da će ovaj projekt dati dobre rezultate i da će posebno predstavnici vlasti promijeniti svoje poglede na medije i shvatiti kakva je njihova uloga u društvu''- rekao je Švrakić.

O glavnim nalazima istraživanja o kvaliteti medijskih sadržaja, radnim uvjetima i pravima novinara u lokalnim medijima, te nivou medijske pismenosti u organizacijama civilnog društva govorili su autori istraživanja - profesorica dr. Lejla Turčilo i profesori Amer Džihana i Borislav Vukojević.

''Pokušali smo detektirati koji su to ključni sadržaji prisutni danas u lokalnim medijima, ali i zašto su stvari takve kakve vidimo u tim medijima. Istraživanje smo radili na velikom uzorku, analizirajući skoro 1.000 sadržaja iz lokalnih medija da bismo dobili reprezentativne rezultate. Pokazalo se da se lokalni mediji u velikoj mjeri bave i općim društvenim temama, dnevnom politikom koja nije samo lokalna. Pluralizam mišljenja i stavova mora biti mnogo više prisutan u lokalnim medijima''- kazala je Turčilo.

Niske plaće

Autor istraživanja o radnim uvjetima i pravima novinara u lokalnim medijima Amer Džihana naveo je da je čak 40 posto ispitanika kazalo su da su u protekle tri godine bili izloženi napadima ili prijetnjama. Čak tri četvrtine ispitanika (75 posto ) navelo je da političari na vlasti u nekom razdoblju vrše pritiske na njih. Iza njih slijede oporbeni političari i oglašivači. Niske plaće veoma su česte kod novinara i novinarki koji rade u lokalnim medijima. Gotovo polovina ispitanika ima nižu neto plaću od prosječne neto plaće u BiH (48 posto).

Istraživanje u oblasti medijske pismenosti koje je vodio Borislav Vukojević pokazalo je da je u organizacijama civilnog društva neophodno implementirati pisane strategije razvoja medijske pismenosti i politike privatnosti za zaposlene i ciljne grupe, provoditi istraživanja za zaposlene o njihovim kompetencijama medijske pismenosti, kao i povećati broj obuka iz medijske pismenosti, sa akcentom na nove medijske tehnologije i lažne vijesti.
Predstavnici lokalnih medija diskutiralu su o tome koliko bh. mediji poštuju standarde profesije, principe nepristrasnosti i pluralizma mišljenja, te izvještavanja u javnom interesu.

Amir Saletović predstavio je Interaktivni online centar i Laboratoriju za razmjenu medijskih sadržaja između lokalnih medija, a predstavnici šest organizacija civilnog društva govorili su o kapacitetima i mehanizmima edukacije građana u oblasti medijske pismenosti.

Projekt sa sloganom ''Slobodni mediji za slobodno društvo'' pokrenut je sa ciljem umrežavanja medija i organizacija civilnog društva u snažnu profesionalnu grupu koja će zagovarati medijske slobode i sigurnosti novinara u lokalnim zajednicama. Projekat finansira Europska unija u okviru akcije za civilno društvo i medije u Bosni i Hercegovini (Civil Society Facility and Media action for Bosnia and Herzegovina 2016-2017), navodi se u priopćenju.