Političari moraju shvatiti da mediji nisu njihov 'servis'

Javni interes uvijek mora biti u prvom planu i neophodno je raditi tematsko-istraživačke priče s većim brojem sugovornika, ali i bolje štititi novinare u lokalnim medijima, poboljšati uvjete rada uposlenika, kao i raditi s lokalnim zvaničnicima na jačanju svijesti o tome da lokalni mediji nisu njihovo vlasništvo.

Ovo su neke od glavnih preporuka monitoringa medijskih sadržaja "Lokalni mediji - kvaliteta medijskih sadržaja i informacija za građane, pluralizam mišljenja i različitost izvora informacija", čiji su rezultati prezentirani danas u organizaciji Udruženja BH novinari, saopćila je ta asocijacija.

Prema riječima generalne tajnice BH novinara Borke Rudić, riječ je o predstavljanju podataka iz druge faze istraživanja nastalog u projektu "Slobodni mediji, slobodno društvo".

Glavni cilj istraživanja bio je da se usporedi na koji način lokalni mediji kreiraju svoje sadržaje i koliko podržavaju potrebe i interese građana u lokalnim zajednicama, kao i da li se koristi više izvora informacija kako bi građani mogli donijeti vlastiti sud o aktualnim događajima i pojavama.

Predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković naglašava da je ulogu lokalnih medija nemoguće zaobići unatoč činjenici da su kolege koji rade u tim medijima daleko više pod pritiskom predstavnika vlasti i korporacija.

Istog je mišljenja i Elvir Švrakić iz Asocijacije elektronskih medija. On kaže da je biti nezavisan novinar i zadržati integritet profesije u lokalnim medijima veoma teško budući da se ti mediji financiraju iz budžeta.

Autorica istraživanja, prof. dr. Lejla Turčilo s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, smatra da se uloga i značaj lokalnih medija često zanemaruju.

- Kroz ovo istraživanje smo godinu dana pratili rad lokalnih medija i na kraju smo dobili veoma obiman izvještaj na oko 70 stranica. Cilj je bio da praćenjem i analizom medijskih sadržaja provjerimo kakvi su to sadržaji po određenim parametrima, koliko se poštuju standardi profesije i koliko je to izvještavanje u skladu s javnim interesom. Pored samog monitoringa, ovaj izvještaj obuhvatio je intervjue s novinarima i urednicima lokalnih medija - kazala je Turčilo.

Analiza ukupno 948 sadržaja u 50 lokalnih javnih i privatnih medija pokazala je između ostalog da je u drugoj fazi istraživanja, lokalna politika u medijskim sadržajima bila nešto manje prisutna nego u prvoj fazi.

- Istovremeno, s obzirom na situaciju s pandemijom, imali smo nešto veći broj tema koje su vezane za zdravstvo. Problem je da se broj tema koje su od javnog interesa suštinski smanjio u odnosu na prvu fazu istraživanja, a povećao broj onih tema za koje je teško procijeniti da li su od javnog interesa ili ne, posebno kad je riječ o načinu na koji su te teme predstavljene. Povećao se broj sadržaja u kojima se izvještava tako da u pričama uopće nema sugovornika, npr. prenese se neko saopćenje za medije i onda novinar to interpretira na svoj način. I dalje je veoma mali broj medija koji u svoje sadržaje uključuju troje ili više sugovornika. Vrlo često je problem u tome da novinari ne mogu pronaći kvalitetne sugovornike za određenu temu ili oni ne žele da govore za medije - rekla je Turčilo.

Po njenim riječima, pozitivno je što je značajno povećan broj eksperata iz određenih oblasti u programima lokalnih medija u odnosu na davanje medijskog prostora lokalnim zvaničnicima. Problem većine web-portala je i dalje što se lokalne teme od javnog značaja tretiraju uglavnom površno, dok neki „lajt“ sadržaji dobijaju puno više prostora.

- Često kada su sugovornici nezainteresirani da govore o nekoj temi, mediji prenose sadržaje s društvenih mreža, Facebook statuse i slično i tako nastaje taj copy-paste sadržaj umjesto autorskih priča. Poštivanje profesionalnih standarda je ipak i dalje veoma prisutno i neki osnovni, suštinski standardi profesije su ispoštovani u većini sadržaja - kaže profesorica Turčilo.

Profesorica Zarfa Hrnjić Kuduzović s Filozofskog fakulteta iz Tuzle rekla je da su rezultati ovog istraživanja zabrinjavajući, ali i očekivani.

- Ambijent u kojem rade novinari je jako bitan za kvalitetno novinarstvo. Problem je prije svega politički utjecaj na medije i to generira pad kvaliteta. Lokalne vlasti medije doživljavaju kao svoje megafone, a ne kao servis građana, što bi trebali biti. Političari su ti koji nameću agendu medijima i teme koje se obrađuju, a u manjim sredinama je to posebno izraženo. Tu je i nelojalna konkurencija u kojoj mediji rade, posebno kad govorimo o online medijima koji su značajan izvor informiranja za građane, a praktično ne podliježu nikakvim pravilima - kaže Hrnjić Kuduzović.

Ona je naglasila da je rješenje pronaći modele za stabilnije financiranje medija, kao i uvesti transparentniju dodjelu grantova po jasno definiranim kriterijima iz budžeta lokalnim medijima i regulaciju rada online medija.

Urednica „Naše riječi“ iz Zenice Elvira Šaćirbegović smatra da ograničen prostor u printanim medijima nerijetko limitira i broj sugovornika, kao i da dnevni tempo rada često ne dozvoljava novinarima da se bave istraživačkim novinarstvom.

Dragana Jovanović iz Srebrenice kaže da se u posljednje dvije-tri godine vidi pojačan interes za rad lokalnih medija i njihove suradnje s većim redakcijama. Dodala je da je potrebno promijeniti percepciju lokalnih vlasti o tome da dodjela sredstava medijima ne diktira kojim će se temama neki medij baviti.

Sudionici diskusije su zaključili da je potrebno mnogo više govoriti o zaštiti prava novinara u lokalnim medijima s obzirom na to da novinari iz lokalnih zajednica rijetko koriste mehanizme zaštite te da, ako se neki od slučajeva ne prijavi nadležnim institucijama ili Liniji za pomoć novinarima, prođe bez podrške medijske zajednice. Naglašena je i potreba otvaranja diskusije o modelima organiziranja medija u lokalnim zajednicama te uspostavljanja pravila transparentnosti financiranja javnih i privatnih medija, koja će garantirati da će ti mediji raditi u interesu i biti u skladu s potrebama građana u lokalnim zajednicama.

Istraživanje je nastalo u okviru projekta „Slobodni mediji, slobodno društvo“, koje implementira Udruženje BH novinari u saradnji s Asocijacijom elektronskih medija u BIH (AEM BiH), a uz financijsku podršku Europske unije.