Lideri vrijeđaju inteligenciju građana BiH

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda usvojilo je bez glasova protiv i suzdržanu Rusiju rezoluciju o Bosni i Hercegovini kojom se vojna misija EUFOR-a produžava za još godinu dana.

Zahtjev za produženjem mandata stigao je od Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Valentina Inzka, koji se i obratio Vijeću sigurnosti i predstavio šestomjesečni izvještaj o stanju u zenlji, prenosi Al Jazzera.

Stabilizicija

''Nastavak volje međunarodne zajednice i velikih donatora da preuzmu politički, ekonomski i vojni teret bit će određen poštivanjem i aktivnim sudjelovanjem vlasti BiH u primjeni Daytonskog mirovnog sporazuma i ponovnoj izgradnji civilnog društva'', stoji u Rezoluciji u kojoj je istaknuta puna podrška ulozi visokog predstavnika, koji nadzire implementaciju mirovnog sporazuma, te se podsjeća kako je on ''konačni autoritet za primjenu sporazuma''.

''Pozdravljamo namjeru Europske unije da zadrži vojnu misiju ALTHEA od studenog 2014. godine te daje dozvolu državama članicama koje rade ili surađuju s EU da na razdoblje od idućih 12 mjeseci uspostavi multinacionalne stabilizacijske snage EUFOR ALTHEA kao pravnog nasljednika SFOR-a pod zajedničkim zapovjedništvom i kontrolom. Te snage imaju glavnu mirovnu stabilizacijsku ulogu pod vojnim odredbama Daytonskog sporazuma“, navodi se u rezoluciji Vijeća sigurnosti.

Inzko je pak rekao kak je ''užasnut što neki lideri još uvijek vrijeđaju inteligenciju vlastitih građana, misleći da će pričom o otcjepljenju, podjelama i mržnji sakriti vlastiti neuspjeh da im osiguraju bolji život''.

''Dok oni rade na dugoročnoj strategiji da zemlju dovedu do propasti kako bi opravdali njeno razbijanje - sa svim rizicima koje takva strategija nosi sa sobom - mladim ljudima prolazi vrijeme bez obrazovnih i profesionalnih mogućnosti koje nudi život u funkcionalnoj zemlji", rekao je Inzko.

Nema crtanja

''Posljednjih mjeseci su se uvijek i iznova ponavljali pozivi na referendum o otcjepljenju, morao sam odgovoriti podsjetivši ljude na činjenice: prema Mirovnom sporazumu, entiteti nemaju pravo na otcjepljenje. Želio bih još jednom jasno reći: neće biti novog iscrtavanja granica", naglasio je Inzko, koji je kritizirao bh. političare i upozorio da se nastavila silazna putanja BiH.

U dokumentu dostavljenom glavnom tajniku UN-a Ban Ki-moonu stoji i kako je od vitalnog značaja stalna nazočnost vojne misije Europske unije u BiH.
Inače, podsjeća Al Jazezera, dok zapadne članice Vijeća sigurnosti UN-a zagovaraju ostanak Visokog predstavnika, Rusija smatra da on Bosni i Hercegovini ne treba.

Inzko se, uoči sjednice Vijeća sigurnosti, javio u program Al Jazeere ocijenivši kako se ''situacija u BiH nije potpuno stabilizirala i konsolidirala''.

''Prvi uvjet je da međunarodna zajednica da pozitivnu ocjenu o BiH. Napisao sam u izveštaju da je bilo govora o podjeli zemlje. Ne izmišljam, ne uljepšavam, nego pišem izvještaj o stanju kakvo jeste. Ako je bilo poplava, tad je bilo i poplava dobrote, dobrog komšiluka i susjedstva'', rekao je Inzko.

Značajno mjesto, navodi Al Jazeera, u Inzkovom izvještaju ima predsjednik entiteta Republika Srpska, njegova politika i retorika, ali i djelovanje njegovog SNSD-a na državnoj razini, odnosno djelovanje protiv države BiH.

Nacionalno pitanje je na kraju

''Nadležan sam za Daytonski sporazum, a on ne predviđa da se nove granice povuku. Nema novih granica, nema takvih mogućnosti. Bilo je stavova iz Republike Srpske da će biti otcepljenja i referenduma te sam zato morao biti potpuno jasan u tom pogledu'', poručio je Inzko.

Nije želio govoriti o tome tko će formirati vlast u entitetima i na državnoj razini, ali je ukazao kako svi koji budu ušli u vlast imaju isti cilj, a to je da se ''BiH brže približi Bruxellesu''.

''Najvažnije je pitanje – ekonomija. Svima kažem da učine puno više za ekonomiju. Neka budu ministri oni koji znaju nešto o ekonomiji, koji znaju šta je jedan plus jedan'', ukazao je Inzko.

Podsjetio je i na rezultate jednog istraživanja, koje je proveo njegov ured, po kojem su građani BiH ukazali na tri stvari koje su po njima ključne, a to su ekonomija, zapošljavanje i radna mjesta, socijalna pitanja te obrazovanje.

''Svima je najvažniji kruh, najvažnija je ekonomija, a nacionalno pitanje je na kraju'', zaključio je Inzko.