Kržalić: Korupcija, nepotizam i organizirani kriminal su vodeće pošasti

Ako se promatra ukupno stanje sigurnosti u Bosni i Hercegovini u protekloj godini, ono se može ocijeniti povoljnim, usprkos permanentnom negativnom političkom, socijalnom i ekonomskom okruženju, izjavio je u razgovoru za Fenu projekt direktor Centra za sigurnosne studije doc. dr. Armin Kržalić.

Analizirajući sigurnosnu situaciju u BiH u 2012. te sigurnosne izazove u 2013. godini, Kržalić kaže da je unatoč blažem porastu kazbebih djela u devet mjeseci 2012. godine, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, važno istaknuti da je broj evidentiranih najtežih kaznenih djela iz domena općeg kriminaliteta (ubojstva, silovanje) u značajnom padu.

Vanjskih prijetnji po teritorijalni integritet i suverenitet BiH nije bilo, pa su se Oružane snage BiH mogle posvetiti pitanjima podrške međunarodnom miru i sigurnosti, deminiranju, podršci civilima u slučajevima prirodnih i drugih nepogoda, te ispunjavanju tehničkog dijela vezanog za članstvo u MAP-u. Međutim, zbog nedostatka političke volje za provedbu dogovora o perspektivnoj vojnoj imovini našoj zemlji nije odobren godišnji nacionalni plan MAP, kojim bi BiH proširila obim svoje saradnje sa NATO-om.

- To je bila mogućnost za unapređenje suradnje sa NATO-om, koju su bh. političari prokockali, istaknuo je Kržalić.

Ništa bolja godina nije bila ni na planu europskih integracija. S obzirom da su političari stavili svoje osobne ili stranačke interese ispred društvenih, Bosna i Hercegovina je u 2012. bila jedina zemlja koja je stagnirala u procesu EU integracija.

Na planu sigurnosnog okruženja u Bosni i Hercegovini, značajno je spomenuti i da je nakon skoro desetogodišnjeg angažmana u BiH, Policijska misija EU (EUPM) 30. lipnja 2012. godine formalno okončala svoj mandat.

Borba protiv terorizma i organiziranoga kriminala provodila se sistemski u sklopu međunarodnih i regionalnih inicijativa. Također, ni domaće aktivnosti na ovom planu nisu zaostajale.

Korupcija, nepotizam i organizirani kriminal su i dalje vodeće pošati koje opterećuju sve segmente bh. Društva. Ovakvo stanje se odražva i na sigurnosnu situaciju u Bosni i Hercegovini.

Zbog toga je, smatra Kržalić, neophodno da u novoj godini policija u svome radu značajno promijeni svoj pristup u postupanju, ne čekajući više prijavu tjelesne ili pravne osobe da prijavi kazneno djelo, već policija treba samostalno kroz proaktivan način ući u "sivu zonu kriminaliteta".

Pored navedenog, potrebno je dosljedno sankcionirati svako kršenje zakona.

Kržalić dalje navodi da je pitanje ljudske sigurnosti još uvijek opterećeno nedovoljnim aktivnostima organa vlasti na rješavanju problema zaostalih mina, prisustva nelagodnog naoružanja u posjedu građana, uništavanja viškova naoružanja u vlasništvu oružanih snaga ili povećanju sigurnosti u oblasti prometa koji je ujedno i najveći uzročnik stradanja građana u BiH.

- Za očekivati je da ni u novoj godini neće biti realnih prijetnji po vanjsku sigurnost BiH. Najveća unutrašnja prijetnja je kontinuiran nedostatak političkog dogovora i nedostatk istinske realizacije dogovorenoga. Ovakvo stanje je neodrživo i moglo bi uzrokovati značajne probleme u funkcioniranju institucija, ne samo državnih već i entitetskih, istaknuo je.

Takvo stanje se može odraziti na institucionalne kapacitete za borbu protiv korupcije, terorizma, organiziranog kriminala, što bi u konačnici moglo ozbiljno ugroziti sigurnost građana ali i institucija vlasti.

Politička nestabilnost je doprinijela nedostataku investicija i nezadovoljstvu uposlenih što predstavlja realnu prijetnju na ionako nedovoljno funkcionlan i efikasan sustav sigurnosti.

Daljnje najavljeno pogoršanje ekonomskih i socijalnih prilika svakako će voditi porastu kaznenih djela protiv imovine, prirodne okoline, opće sigurnosti i imovine, a vjerojatno i maloljetničke delinkvencije uslijed pada moralnih vrijednosti u društvu uzrokovanih ne funkcionalnošću institucija vlasti da adekvatno odgovore na probleme.

- Ako se nastavi trend daljnjeg produbljivanja socio-ekonomskih prilika u BiH, i uništavanje ekonomske moći države, izražene kroz političke krize, realno je očekivati i povećanje socijalnih buntova i građanskih nemira ugroženih socijalnih kategorija (umirovljenika, nezaposlenih, udruženja veterana, studenata, otpuštenih i sl.) koji će znatno jačim intenzitetom nastojati zaštiti svoja prava. Na kraju, želim istaknuti da svi navedeni izazovi ostaju da se rješavaju u idućem razdoblju, a očito je izvjesno da institucije vlasti u ovakvim politčkim i ekonomskim prilikama neće moći odgovoriti izazovima i zahtjevima svojih građana. Zbog toga, već u ovom trenutku, bez ikakve prazničke euforije vlasti Bosne i Hercegovine trebaju da se posvete iznalaženju pravovremenih i adekvatnih mjera u cilju popravljanja sigurnosnog ambijenta i cjelokupnog blagostanja građana naše zemlje, rekao je Kržalić.