Kriminalci sa kartica ukradu 1,5 milijardi eura

Građanima Europske unije kriminalci ukradu milijardu i pol eura godišnje sa debitnih i kreditnih kartica, a krađe su najčešće u inozemstvu, posebno u SAD, gdje neki bankomati ne zadovoljavaju u punoj mjeri globalne standarde sigurnosti. Ipak, kako se ocjenjuje u novom izvještaju Europske policijske agencije Europol, krađe sa platnih kartica su posljednjih godina u padu zahvaljujući tehnologiji koja je povećala sigurnost transakcija. Broj platnih kartica u EU premašio je 726 milijuna, a vrijednost bezgotovinskih transakcija sa karticama veća je od tri tisuće milijardi eura.

Sigurnosne funkcije ugrađene u kartice izdate u EU, poput čipova i pin tehnologije, u SAD se lako zaobilaze jer neki bankomati u toj zemlji nisu potpuno kompatibilni globalnim standardima sigurnosti zasnovanim na novoj tehnologiji. "Zahvaljujući tome, ali i činjenici da ne postoje posebni sporazumi o naknadi štete zbog slabo zaštićenih terminala, najveći dio gubitaka po osnovu prijevara sa karticama pretrpe izdavatelji kartica iz EU", naglašava se u izvještaju Europola.

Nedovoljna zaštita bankomata ne važi međutim samo za SAD i Europska policijska agencija je utvrdila da bande koristeći istu tehniku bez većih problema kradu novac i u Dominikanskoj Republici, Kolumbiji, Rusiji, Brazilu i Meksiku. Upozorava se i da organizirane kriminalne grupe relativno brzo unapređuju tehnike krađe.

U EU je smanjenju broja prijevara sa karticama odlučujuće doprinijelo uvođenje čip i pin tehnologije koja nudi bolju zaštitu od klasičnih magnetnih traka za samu karticu, infrastrukturu za transakciju i vlasniku platne kartice čiji su podaci osjetno sigurniji. Ipak, u 2011. je u EU registrirano više kriminala vezanog za bankomate nego u 2010. godini - 20.244 prema 12.383. U to su uračunate sve vrste kriminalnih radnji, uključujući provlačenje ukradenih kartica i obijanje bankomata.

Europol navodi i da su rizici za one koji kradu sa platnih kartica minimalni jer su vlasti loše "pravno opremljene" za borbu sa tom vrstom prekograničnog kriminala. Umiješani u te kriminalne radnje u EU najčešće dobijaju blage kazne ili prolaze sa kaucijom pošto je najveći dio kriminala počinjen van jurisdikcije EU. U inozemstvu se bande izvlače korumpiranjem policije ili, pošto su u mogućnosti da priušte najbolje odvjetnike, osujećivanjem krivičnih istraga.

Rješenje za problem krađe sa platnih kartica, smatraju u Europolu, predstavljalo bi uvođenje čip tehnologije na globalnom nivou, uklučujući postizanje kompatibilnosti bankomata u SAD sa europskim. Međutim, troškovi uvođenja standarda sigurnosti na nivou svijeta bili bi ogromni i neke banke i dalje daju prednost profitu uz "prihvatljiv nivo prijevara sa karticama".

"Cilj bankarskog poslovanja je profit pa im smanjenje nelegalnog prihoda kriminalaca nije uvijek prioritet kada uvode nove bankarske proizvode ili usluge", ističe se u izvještaju Europola. Građani EU takođe su žrtve prijevara u transakcijama sa kreditnim karticama na internetu.

"U većini slučajeva količina kompromitiranih detalja sa kartica je znatna i omogućava kriminalcima da prodaju podatke na internetu", upozorili su iz Europola. Informacije sa kreditnih kartica i bankarskih računa jedan su od "prozvoda" kojima se najviše trguje u ilegalnoj internet ekonomiji. Ti ukradeni podaci koriste se za pravljenje kartica "klonova" koje se koriste za "onlajn" kupovine u EU.

U izvještaju se kao najveći izazovi u borbi sa prijevarama sa karticama izdvajaju prekogranični kriminal, dobro organizirane bande, suradnja sa sudstvom, svijest vlasnika kartica, suradnja sa privatnim sektorim i financijskim institucijama. Europol je naveo i da je u prošloj godini pružio podršku nadležnicma u EU u više stotina međunarodnih istraga prijevara sa platnim karticama.

Ove godine u sklopu Agencije otvoren je novi Europski centar za cyber kriminal čiji će rad, kako se očekuje, značajno doprinijeti borbi sa "online" kriminalom. Taj centar će pomoći članicama i institucijama EU da izgrade operativne i analitičke kapacitete za istrage i suradnju sa međunarodnim partnerima.