Krijumčarenje migranata kroz BiH procijenjeno na 10,5 milijuna eura

Novi izvještaj Globalne inicijative o ilegalnim financijskim tokovima kriminala, samo je još jednom ukazao na sve anomalije bh. sustava.

Rak-rana ove države su i dalje korupcija, orgnaizirani kriminal, pranje novca, krijumčarenje migranata te trgovina drogom.

Jedan u nizu alarmantnih podataka je da je u Bosni i Hercegovini samo tržište za krijumčarenje migranata u 2020. godini procijenjeno na 10,5 milijuna eura.

Obujm kriminala u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu sve je veći, a državne insitucije po starom – pasivne i bez kapaciteta da odgovore na sve veće sigurnosne izazove. Možda i najvažniji problem koji je posebno naglašen u ovom izvještaju je utaja poreza.

Kako je navedeno, Bosna i Hercegovina godišnje zbog utaje poreza gubi više od 60 milijuna eura. Procjene pokazuju da je više od 20 posto tržišta duhana u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori ilegalno, te da su ove dvije zemlje tranzitne za višeprofitne destinacije u Europskoj uniji.

U izvještaju je također navedeno i da je Luka Bar glavna ulazna točka za ilegalne financijske tokove u ovoj regiji, te da većina nezakonito stečenog novca ide u nekretnine, turizam, građevninastvo te kockanje.

Anesa Agović, koordinator Globalne inicijative za Zapadni Balkan, kaže: "Što se tiče konkretno BiH mi smo obradili jednu studiju slučaja, zloupotrebe javnih fondova za financiranje političkih stranaka kroz nevladin sektor u BiH, moramo proznati da je to prvi način da se ukaže svjetlo na to da se civilni sektor slabi, sad je li svjesno jer civilni sektor je jak korektor u društvu koji bi se trebao baviti fenomenom korupcije i organiziranog kriminala."

Prihodi zarađeni od korupcije, utaje poreza i organiziranog kriminala koji se pere u ekonomijama Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, kako je navedeno, procjenjuje se na dva do pet posto godišnjeg bruto domaćeg proizvoda.

Odnosno, od milijardu i po do gotovo 4 milijarde maraka. Isto tako, u kontekstu utaje poreza, u izvještaju je navedeno, da je u Bosni i Hercegovini 30 posto radne snage neformalno zaposleno te je upozoreno i da se porez na dohodak izbjegava plaćanjem radnika u gotovini.

Zoran Pavlović, ekonomist, kaže: "Imamo i drugi problem, a to je činjenica da su opterećenja na isplaćene plate velika i da ako vam sustav  dozvoljava da platite deset posto na dobit onda ćete iz svoje dobiti u koverti plaćati svoje radnike."

Poražavjući su podaci i na polju organiziranog kriminala, trgovine drogom a posebno krijumčarenjem migranata. Pa je tako kako je navedeno u izvještaju tržište krijumčarenja migranata u 2020. godini samo u Bosni i Hercegovini procjenjeno na skoro osam i po do 10 i pol milijuna eura, dok je tržište krijumčarenja migaranata na Zapadnom Balkanu na godišnjem nivou vrijedno najmanje 50 milijuna eura.

Eldan Mujanović, profesor na Fakultetu za kriminalistiku i sigurnosne studije UNSA, ističe: "Jedan od ključnih prioreiteta jeste unapređenje svih oblika suradnje i zajdničkog djelovanja nadležnih institucija država zapadnog Balkana i EU kako bi se ti oblici organiziranog kriminala sa tom transnacionalnom imlpikacijom sto vise stavili pod kontrolu."

Zanimljiv podatak je da kriminal i korupcija cvjetaju i u nevladinom sektoru. Globalna incijativa otkrila je i da se dio javnog novca u BiH prema nevladinim organizacijama, u većini slučajeva, usmjerava na osnovu političkog favoriziranja, piše BHRT.

Prema dostupnim informacijama, u BiH postoji oko 25.000 organizacija civilnog društva, a stručnjaci navode da je samo 15.000 aktivnih. Za njih 1.300 navedno je da su u 2007. godini potrošile 64 milijuna eura sa malo vidljivih rezultata te da se oko 40 posto sredstava ovim organizacijama odobrava bez javnih konzultacija.

A kakav je odnos nadležnih institucija u našoj zemlji prema ovim problemima, i što su uradili da spriječe ogroman kriminal, možda najbolje govori i to što usprkos brojim upitima, ove podatke nisu htjeli komentirati.