Kosovo 'ključa' zbog granice s Crnom Gorom

Nema nijednog graničara na nenaseljenoj planini Rugovi na granici Kosova i Crne Gore, samo poneko stado ovaca na ispaši, ali bi prijepor oko definiranja granične crte između dviju zemalja mogao Kosovo gurnuti u kaos pošto tamošnja oporba politički sporazum oko demarkacije smatra "izdajom", prenosi Hina.

Kosovo, najmlađa europska država, koja je 2008. proglasila neovisnost od Srbije, prošle je godine postigla sporazum o granici sa svojim zapadnim susjedom, Crnom Gorom, ali kosovski parlament taj sporazum tek treba ratificirati.

U vrijeme bivše Jugoslavije, koja se raspala u ratovima 90-ih, granica između Kosova i Crne Gore bila je unutarnja i nikada nije bila precizno određena.

Sporazum oko granica ključan je u kosovskom nastojanju da dobije bezvizni režim s EU-om i za daljnju integraciju u europski blok, što je glavni politički i gospodarski cilj države s 1,8 milijuna stanovnika, većinski naseljene etničkim Albancima, navodi France Presse.

Prema sporazumu, nekih 8.000 hektara borovih šuma, izvora i pašnjaka trebalo bi pripasti Crnoj Gori. Zemlja je uglavnom u državnom vlasništvu, no tradicionalno se njome koriste kosovski pastiri.

"Naši bogati pašnjaci i izvori vode poklanjaju se Crnoj Gori", kaže pastir Zimer Demebogja, koji je protiv sporazuma.

Izgledalo je da će ratifikacija sporazuma o granici proći glatko s obzirom na prijateljske veze koje su uspostavljene otkako je Podgorica priznala kosovsku neovisnost, unatoč žestokom protivljenju Beograda. Srbija i dalje na Kosovo gleda kao na svoju južnu pokrajinu.

No ratifikacija u parlamentu neprekidno se odgađala jer se oporba sve višepočela baviti tim pitanjem. Bilo je i nasilnih prosvjeda, uključujući bacanje suzavca u parlamentu.

Posljednjih tjedana eksplozivna sredstva bila su bačena na parlament, zgradu kosovske radiotelevizije te na kuću njezinog glavnog ravnatelja.

Potom je prošle subote skupina koja se nazvala "Rugosavit" uputila otvoreno pismo premijeru i zastupnicima kojim upozorava protiv bilo kakve ratifikacije koja bi vodila u "predaju naše zemlje".

Kapitulacija

Napor da se definira granica s Crnom Gorom oporbeni čelnik Albin Kurti naziva "činom kapitulacije".

"Parlament se poziva da ozakoni ovu izdaju", kazao je Kurti odbacujući mogućnost ratifikacije. Dodao je čak da je rat oko granice s Crnom Gorom "vjerojatan... u idućih četiri do pet godina".
Pošto je sporno područje nenaseljeno nitko neće trebati mijenjati državljanstvo, ali pastiri iz sela u podnožju pitaju se gdje će pasti svoje ovce te kažu da će nastaviti tjerati stada na pašnjake Rugove bez obzira na to što će o granicama reći u prijestolnicama Prištini i Podgorici.

"Ne prihvaćamo novu granicu. Ona prijeti našoj egzistenciji i kilometrima je pomaknuta unutar našeg teritorija. Sada nam je na kućnom pragu", kaže Demebogja, dok njegov suseljanin ističe kako su svi toponimi na planini označeni na albanskom jeziku. Starosjedioci u selu ističu da cijeloga života nisu vidjeli crnogorskog policajca ili graničara u tome području.

Crnogorski premijer Milo Đukanović nedavno je rekao kako njegova zemlja ne namjerava uzeti "niti četvorni metar kosovskog teritorija" te je pozvao Prištinu da slijedi primjer njegove zemlje i ratificira postignuti sporazum.

Prijevremeni izbori?

Kosovska oporba u međuvremenu je zatražila da se pitanje demarkacije rješava pred međunarodnom arbitražom.

Analitičari također upozoravaju da oporba koristi ovo pitanje kao moćno oružje protiv aktualnog predsjednika države Hashima Thacija, dominantne figure kosovske političke scene posljednjih 20 godina. Ratificiranje sporazuma o granici pretvorilo se tako u glasanje za ili protiv vladajuće koalicije, upozoravaju analitičari.

"Oporba ovo koristi kako bi zadobila veću javnu potporu i srušila vladu", kaže politički analitičar Adrian Collaku.

Thaci upozorava da bi odbijanje ratifikacije sporazuma o granici moglo biti "fatalno za Kosovo". No pred njim stoji težak zadatak dobivanja potpore dvotrećinske većine od 120 zastupnika u parlamentu za ratifikaciju.

Moglo bi se dogoditi da zemlja kojom vlada raširena korupcija, vrlo visoka stopa nezaposlenosti koja prisiljava mlade ljude na odlazak u inozemstvo te pred kojom i dalje stoji potreba normalizacije odnosa sa Srbijom bude prisiljena ići na prijevremene izbore, godinu dana ranije nego li je to predviđeno.

"Kosovo je na rubu kaosa, dosegnuta je točka ključanja", kaže Agron Bajrami, glavni urednik najvećeg dnevnog lista Koha Ditore. "Oluja se diže već godinama. Čini se nezaustavljivom", upozorava on, prenosi Hina.