Konačna presuda Mahmuljinu 28. travnja
Apelacijsko vijeće Suda Bosne i Hercegovine za 28. travnja zakazalo je izricanje presude bivšem zapovjedniku Trećeg korpusa Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) Sakibu Mahmuljinu, optuženom za zločine na području Vozuće i Zavidovića 1995. godine.
Prije izricanja presude Obrana je zatražila oslobađajuću presudu, ocijenivši da nije dokazano da je optuženi znao za zarobljenike i da je bio nadređen pripadnicima Odreda “El-Mudžahidin”.
Suđenje Mahmuljinu je obnovljeno nakon što je Apelacijsko vijeće ukinulo prvostupanjsku presudu kojom je bio osuđen na deset godina zatvora, proglasivši ga krivim da nije spriječio ni kaznio pripadnike Odreda “El-Mudžahidin” za ubojstva i zlostavljanja zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS), kao i civila i ranjenika.
Zastave, pohvala…
Obrana je u završnoj riječi istaknula da nije dokazano kakav je bio odnos između Mahmuljina i direktnih izvršitelja i kako im je on bio nadređen.
“Čitav slučaj Tužiteljstvo bazira na perifernim pitanjima zastave, pohvala… Ne bavi se ključnim pitanjima da se odredi odnos nadređeni – podređeni”, kazao je branitelj Nermin Mulalić.
On je dodao da Odred nikada nije poslao nijedan izvještaj 35. diviziji odnosno Trećem korpusu, ali da jeste izvještavao stvarne naredbodavce u inozemstvo.
Mulalić je kazao da je Apelacijsko vijeće primijetilo propuste Prvostupanjskog vijeća kada je u pitanju elemenat znanja optuženog i obnovilo suđenje. Prema njegovim riječima, Mahmuljin nije imao informaciju da Odred “El-Mudžahidin” odbija predati zarobljenike niti da se spremaju da počine zločin.
“Nije zadovoljen ni minimum standarda da je znao da se spremaju počiniti zločin”, kazao je branitelj.
On je analizirao niz izvještaja poslanih Trećem korpusu u srpnju i kolovozu 1995. u kojima, kako je naveo, nema nikakvih ili bar konkretnih informacija o zarobljenicima, a neki su poslani u vrijeme kada je optuženi bio izvan svoje zone odgovornosti.
Mahmuljin bio dovoljno obaviješten
Braniteljica Vasvija Vidović je kazala da je bilo neophodno dokazati da je Mahmuljin bio dovoljno obaviješten o zarobljenicima kako bi mogao spriječiti ili kazniti počinitelje.
“Bez sumnje je da su 35. divizija i zapovjednik imali informacije o zarobljenicima, ali one nisu došle do zapovjednika”, rekla je Vidović.
Ona je odbacila kao nevjerodostojna svjedočenja bivšeg zapovjednika 35. divizije Fadila Hasanagića i svjedoka S-10 da su usmeno informirali optuženog o zarobljenicima, pa čak i da je došlo do njihovog zlostavljanja i ubijanja.
“Oba svjedoka su bila visoko motivirani da svjedoče da su to prenijeli”, ocijenila je braniteljica, dodajući da je daleko od istine Hasanagićeva tvrdnja da je samo prenosio Mahmuljinova naređenja.
Osvrnula se i na Hasanagićevo ranije svjedočenje u Haškom tribunalu u kojem se vide “ogromne razlike”.
Prema njenim riječima, nije dokazan ni precizan vremenski okvir dešavanja sa zarobljenicima, što je od izuzetne važnosti kada je u pitanju znanje optuženog. Ona smatra da su se ubojstva i nečovječna postupanja dogodila kasnije nego što su ova dva svjedoka navela da su navodno obavijestila Mahmuljina.
Ona je istaknula da je nelogično da visoki vojni oficiri nisu sačinili nikakav pisani izvještaj o svojim saznanjima.
Mahmuljin je u završnom obraćanju kazao da suosjeća s oštećenima. Naveo je da nije imao nikakvu informaciju na osnovu koje bi mogao učiniti nešto više od onoga što je učinio. Kako je rekao, o tome se preispitivao još od kada su ga haški istražitelji ispitali kao mogućeg osumnjičenog 2004. godine.
“Nikakvog razloga nema da budem proglašen krivim za ono što su uradile osobe koje mene nisu smatrale nadređenim”, naglasio je optuženi.
Inače, Rašid Hadžović, ministar prosvjete, znanosti kulture i športa HNŽ-a ranije je putem svoje objave na društvenoj mreži Facebook javno istaknuo stav i dao potporu osuđenom ratnom zločincu i zapovjedniku 4. muslimanske brigade, za zločine nad Hrvatima i Srbima u Konjicu.
U objavi je naveo da je general bošnjačke Armije BiH, osuđeni ratni zločinac Sakib Mahmuljin " heroj, a ne zločinac".
