Komšić u Washingtonu napao 'jednu članicu' EU-a

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić ustvrdio je u srijedu u Washingtonu kako se u Europskoj uniji primjenjuju dvostruki standardi u odnosu prema ilegalnim migrantima, a za sada nepoznatu članicu Unije optužio je za "surovo postupanje" prema migrantima.

Komšić se tijekom višednevnog radnog posjeta SAD sastao s dužnosnicima State Departmenta, predvođenim Philipom Reekerom, pomoćnikom američkog državnog tajnika zaduženim za Europu, a u razgovoru je sudjelovao i zamjenik ravnatelja Vijeća nacionalne sigurnosti SAD John Erath, koji se također bavi europskim pitanjima.

U priopćenju koje je medijima dostavljeno iz Komšićeva ureda u Sarajevu stoji kako je on pred predstavnicima američke administracije izjavio da "jedna od zemalja Europske unije konstantno krši osnovna ljudska prava surovim postupcima prema migrantima".

Sve pod kontrolom

Komentirajući pitanje terorističkih prijetnji Komšić je američkim diplomatima prenio uvjeravanja kako se povratak državljana BiH s ratišta u inozemstvu "drži pod strogom kontrolom" te da sigurnosne agencije BiH u suradnji s partnerskim sigurnosnim agencijama iz drugih zemlja kontroliraju stanje, prenosi Hina.

Komšić je u Washingtonu kazao i kako će prošlotjedni dogovor o uspostavi vlasti u BiH i najavljeno dostavljanje programa reformi u sjedište NATO-a predstavljati pozitivan pomak za BiH, kao i da proces europskih integracija treba nastaviti bez obzira na aktualni odnos EU prema zapadnom Balkanu.

Upadljivo je kako u ovom priopćenju nema riječi o članstvu BiH u NATO-u, no Komšić je opredjeljenje za nastavak približavanja Alijansi iznio tijekom odvojenih razgovora što ih je u Pentagonu vodio s Jamesom Andersonom, zamjenikom podtajnika zaduženim za politička pitanja.

Njih su dvojica zaključili kako je nedavno usvojeni program reformi značajan iskorak BiH "u jačanju i poboljšanju suradnje sa NATO-om".

Anderson je potvrdio kako Bosna i Hercegovina može računati na potporu SAD-a u provedbi reformi nakon predaje ovog programa NATO-u, što se očekuje tijekom prosinca.

Članice NATO-a nakon toga trebaju procijeniti je li taj dokument dostatan kako bi na snagu stupio ranije uvjetno odobreni Akcijski plan za članstvo (MAP).

Nepoznanica dokumenta

Što točno stoji u dokumentu kojega je prošlog tjedna usvojilo Predsjedništvo BiH kako bi time bio otkočen proces uspostave vlasti i dalje je nepoznato. Komšić je neizravno ustvrdio kako je taj plan zapravo isto što i Godišnji nacionalni plan (ANP), kakvoga je izravno tražio NATO, dok Dodik tvrdi da to nije točno.

To je ponovio i u srijedu izjavivši novinarima kako u programu "nema NATO integracija, nego samo suradnje i partnerstva".

"To je plan reformi i neće služiti za aktiviranje bilo čega", ustvrdio je Dodik dodajući tome kako će BiH i dalje surađivati s NATO-om temeljem Indiviualnog partnerskog programa (IPAP), što je suradnja na nižoj razini od one koju predstavlja MAP i za koju Komšić vjeruje kako je praktično već aktiviran, čime je otvorena i perspektiva punopravnog članstva u Alijansi.