Komšić: Manje će biti važno što kažu iz Beograda ili Zagreba, a više što iz Bruxellesa i Washingtona

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić govorio je o 25. godišnjici potpisivanja Općeg okvirnog Sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i postdejtonskoj fazi u izgradnji BiH, koja se sve češće pominje u međunarodnim diplomatskim ali i domaćim političkim krugovima.

Govoreći o samom značaju Daytonskog sporazuma, Komšić ističe da je Dayton samo djelomično ispunio integrirajuću ulogu, ali da su mir i državni okvir očuvani kao prvorazredni prioriteti, priopćeno je iz Ureda člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.

Komšić ističe da je potpisivanjem Daytonskog sporazuma zaustavljena agresija susjednih država na BiH, koja je utvrđena u više presuda međunarodnih sudova, a na koncu zaustavljeno je i činjenje genocida u BiH.

''Kada se ostavi po strani to koliko je taj Sporazum bio pravedan, ipak s ove vremenske distance može se reći da je daytonski mehanizam jednim dijelom dao doprinos u integraciji države, naročito u prvoj fazi, odnosno prvom desetljeću daytonskog ustavnog poretka, kada se uz jače prisustvo saveznika BiH iz međunarodne zajednice, uspjelo rehabilitirati državne institucije, gdje bih naročito istaknuo reformu sigurnosnog i obranbenog sektora u BiH. S te strane Dayton jeste, ponavljan jednim dijelom, ispunio svoju integrirajuću ulogu, i samim time onemogućio pokušaje eventualnog separatizma i proizvođenja nasilja. Mir je očuvan a postoji i stabilan državni okvir, što i jeste bio prioritet u prvorazrednog značaja'', kazao je Komšić.

Komentirajući sve izraženije ocjene koje dolaze od strane međunarodnih dužnosnika o Daytonu koji nije vječna kategorija, Komšić naglašava važnost presuda Europskog suda za ljudska prava.

''Mišljenja sam da su presude Europskog suda za ljudska prava u više slučajeva, svima jasno dale doznanja zašto Dayton nije i ne može biti vječna kategorija. Naprosto u svim tim presudama utvrđena je ustavna diskriminacija, pri čemu je evidentno da trenutni ustavno-pravni poredak ne garantira jednakopravnost svih građana, a jednakopravnost svih građana temelj je modernog i civiliziranog svijeta. U više presuda Europskog suda za ljudska prava jasno je utvrđeno da postojeći etničko - konstitutivni model nije u skladu s europskom pravnom stečevinom i europskom praksom, te da ga se kroz provođenje tih presuda i kroz uvođenje jednakopravnosti svih građana mora prevazići. Stoga, kada govorimo o nekoj novoj fazi u izgradnji Bosne i Hercegovine kao države jednakopravnih građana i naroda, jednostavno ne možemo govoriti o bilo čemu drugom nego o uređenju Bosne i Hercegovine kao građanske države. Postdaytonska faza normalne i stabilne BiH može biti samo njena građanska faza'', naglašava Komšić.

Komšić dodaje kako je uvjeren da bi građansko uređenje BiH značilo i stabilnije institucije države.

''Postojeće uređenje koje više naginje etničkom konceptu jeste plodno tlo za sve moguće blokade državih institucija, što se naročito vidi u oblasti pravosuđa. Nemoguće je uspostaviti vladavinu prava u jednoj državi ako se vodeći ljudi u pravosuđu biraju po etničkom ili još gore etničko-stranačkom principu. Dok se takav princip ne potisne, ostati ćemo žrtve korupcije i svih mogućih oblika nepotizma'', naveo je.

Govoreći o tome koliko je uređenje BiH na građanskom principu realno i moguće, Komšić ističe da se prije svega na unutarnjem planu o tome mora uspostaviti konsenzus.

''U teoriji sve je na našoj strani, počev od relevantnih presuda međunarodnih sudova, međutim, ako mi u Bosni i Hercegovini od toga koncepta odustanemo, praveći trule kompromise s etničkim konceptom, primjera radi u oblasti izbornog zakonodavstva, onda nam i najidealnije međunarodne okolnosti neće biti od koristi. Moramo prije svega odrediti ono što je minimalni konsenzus među nama koji smo za državu Bosnu i Hercegovinu, a minimalni konsenzus, po mom mišljenju jeste zalaganje za jednaku a ne nejednaku vrijednost glasa građana, na što pozivaju oni koji se protive provođenju presuda Europskog suda pa u konačnici i građanskoj državi. Građanska država nije san, ona je mogućnost, ukoliko oko nje budemo imali tu vrstu konsenzusa. U tome slučaju manje će biti važno šta na to kažu iz Beograda ili Zagreba, a više šta kažu iz Bruxellesa i Washingtona, koji jesu za građanski koncept, ali se prije svega mi sami za njega moramo izboriti'', zaključio je Komšić.